Poruka 002
Priopćenje Komisije - TRIS/(2023) 01086
Direktiva (EU) 2015/1535
Prijevod poruke 001
Obavijest: 2023/0198/D
No abre el plazo - Nezahajuje odklady - Fristerne indledes ikke - Kein Fristbeginn - Viivituste perioodi ei avata - Καμμία έναρξη προθεσμίας - Does not open the delays - N'ouvre pas de délais - Non fa decorrere la mora - Neietekmē atlikšanu - Atidėjimai nepradedami - Nem nyitja meg a késéseket - Ma’ jiftaħx il-perijodi ta’ dawmien - Geen termijnbegin - Nie otwiera opóźnień - Não inicia o prazo - Neotvorí oneskorenia - Ne uvaja zamud - Määräaika ei ala tästä - Inleder ingen frist - Не се предвижда период на прекъсване - Nu deschide perioadele de stagnare - Nu deschide perioadele de stagnare.
(MSG: 202301086.HR)
1. MSG 002 IND 2023 0198 D HR 18-04-2023 D NOTIF
2. D
3A. Bundesministerium für Wirtschaft und Klimaschutz, Referat E B 3, 11019 Berlin,
Tel.: 0049-30-18615-6392, E-Mail: infonorm@bmwk.bund.de
3B. Bundesministerium für Wirtschaft und Klimaschutz, Referat II C 2, 11019 Berlin
Bundesministerium für Wohnen, Stadtentwicklung und Bauwesen
4. 2023/0198/D - N00E
5. Zakon o izmjeni Zakona o energiji zgrada, izmjeni Pravilnika o troškovima grijanja i izmjeni Zakonika o dimnjačarstvu i inspekcijskim pregledima.
6. Svrha je priopćenog Zakona o izmjeni Zakona o energiji zgrada, izmjeni Pravilnika o troškovima grijanja i izmjeni Zakonika o dimnjačarstvu i inspekcijskim pregledima učiniti prelazak na grijanje na temelju obnovljivih izvora energije obveznim. Od 1. siječnja 2024. svi novougrađeni sustavi grijanja u novim zgradama ili zamjenski sustavi grijanja u postojećim zgradama trebaju raditi s najmanje 65 % energije iz obnovljivih izvora. To ne utječe na sustave grijanja koji su već ugrađeni.
Osim toga, cilj je da se ukupna toplinska energija učinkovitije koristi, pri čemu se utvrđuju zahtjevi za operativno ispitivanje dizalica topline, za inspekcijski pregled grijanja i optimizaciju grijanja te za hidroničko balansiranje.
7. -
8. Više od trećine ukupne potrošnje energije u Njemačkoj koristi se za grijanje zgrada i opskrbu toplom vodom. Njemačka će moći brzo smanjiti svoju ovisnost o fosilnim gorivima i postići ciljeve zaštite klime samo ako ubrza prelazak na obnovljive izvore energije u sektoru grijanja. Stoga se ovim Zakonom propisuje da je prelazak na grijanje temeljeno na energiji iz obnovljivih izvora obvezan. Primjenjuje se na novougrađene sustave grijanja; ne utječe na sustave grijanja koji su već ugrađeni.
Vlasnici zgrada mogu slobodno odabrati jednu od brojnih mogućnosti ispunjenja koje Zakon sadržava. Stoga je Zakon namjerno osmišljen tako da bude tehnološki neutralan. Jednako moguće opcije uključuju priključenje na mrežu grijanja ili ugradnju dizalice topline, kao i ugradnju sustava grijanja na biomasu ili sustava grijanja na plin koji radi s najmanje 65 % biometana ili vodika. Priključenje na mrežu čistog vodika također je uključeno kao buduća opcija.
Osim toga, Zakonom se i dalje dopušta djelomična uporaba fosilne energije u hibridnim sustavima grijanja kada se u postojećim zgradama ugrađuju novi sustavi grijanja. Međutim, također je jasno da će najkasnije do 2045. upotreba fosilnih goriva morati prestati, a nakon toga svi sustavi grijanja moraju u potpunosti raditi na temelju obnovljivih izvora energije.
Izmjenom Zakona o energiji zgrada utvrđuje se i niz zahtjeva za povećanu energetsku učinkovitost u energetskom sektoru zgrada, za koje je predviđeno da imaju brz učinak i da osiguraju učinkovitu uporabu energije za grijanje, bez obzira na to je li proizvedena iz fosilne energije ili obnovljivih izvora energije (uključujući zahtjeve za operativno ispitivanje dizalica topline, inspekcijski pregled grijanja i optimizaciju grijanja te hidroničko balansiranje).
9. Trenutačna kriza na energetskim tržištima i nagli rast cijena prirodnog plina i drugih fosilnih goriva upućuju na to da je tranzicija u sektoru grijanja hitno potrebna što je prije moguće, ne samo iz razloga klimatske politike nego i iz razloga socijalne politike.
Kad je riječ o klimatskoj politici, cilj je savezne vlade postići smanjenje ukupnih emisija stakleničkih plinova za 65 % do 2030. u odnosu na 1990. Građevinski sektor premašio je dopuštene razine emisija u 2022. U skladu sa Saveznim zakonom o zaštiti klime potrebne su dodatne mjere za smanjenje emisija. U tom kontekstu mora se predložiti hitan akcijski program za građevinski sektor kako bi se osiguralo da sektor ostvari svoje ciljeve u nadolazećim godinama. Predložene izmjene Zakona o energiji zgrada trebale bi biti dio programa hitnog djelovanja.
Osim toga, prelazak na obnovljive sustave grijanja potreban je što je prije moguće iz razloga socijalne politike. Zadržavanje postojećih struktura opskrbe kojima dominiraju fosilni izvori dovelo bi do opetovanog porasta cijena koje je teško predvidjeti zbog nedostatka fosilnih goriva i njihove koncentracije u regijama geopolitičkih sukoba, što bi dovelo do znatnih društvenih preokreta koji se mogu samo ograničeno i privremeno ublažiti mjerama državne potpore.
Opskrba toplinom koja se temelji na obnovljivoj energiji znači da će srednjoročno i dugoročno biti mnogo predvidljivija, isplativija i stabilnija. Odlučujuću ulogu imat će uporaba besplatne toplinske energije iz obnovljivih izvora iz okoliša putem dizalica topline i solarne toplinske energije.
Ruski agresorski rat protiv Ukrajine predstavlja prekretnicu u njemačkoj opskrbi energijom. Zbog znatne ovisnosti sektora grijanja o prirodnom plinu, ova promjena utjecala je na njega kao ni jedna druga. Energetska suverenost postala je pitanje nacionalne i europske sigurnosti.
Ubrzanje prelaska na obnovljive sustave grijanja, koje se potiče ovim Zakonom, stoga nije potrebno samo kratkoročno iz razloga klimatske politike. S obzirom na trenutačnu krizu, prelazak na obnovljive sustave grijanja također treba ubrzati iz geopolitičkih i gospodarskih razloga.
10. Upućivanje na temeljne tekstove: https://www.gesetze-im-internet.de/geg/
Zakon o energiji zgrada
https://www.gesetze-im-internet.de/heizkostenv/
Pravilnik o troškovima grijanja
https://www.gesetze-im-internet.de/k_o/
Zakonik o dimnjačarstvu i inspekcijskim pregledima
http://www.gesetze-im-internet.de/ensimimav/
Pravilnik o srednjoročnim mjerama energetske sigurnosti
Temeljni su tekstovi podneseni u okviru prethodne obavijesti: 2019/0597/D
11. Da
12. Zbog hitnosti se od Savezne vlade zahtijeva da bez odgode donese Zakon o izmjeni Zakona o energiji zgrada, izmjeni Pravilnika o troškovima grijanja i izmjeni Zakona o dimnjačarstvu i inspekcijskim pregledima.
Predmetna situacija smatra se ozbiljnim okolnostima u smislu članka 6. stavka 7. Direktive jer je dostupnost plina ograničena zbog trenutačne nestašice, a brzi prelazak na obnovljivu energiju u cijelom građevinskom sektoru ključan je za sigurnost opskrbe. Moguće posljedice nesigurnosti opskrbe uključivale bi velike kvarove u opskrbi grijanjem koji negativno utječu na zdravlje i sigurnost ljudi i životinja. Takvu situaciju treba hitno spriječiti.
Više od trećine ukupne potrošnje energije u Njemačkoj koristi se za grijanje zgrada i opskrbu toplom vodom. Njemačka će moći brzo smanjiti svoju ovisnost o fosilnim gorivima za ovu golemu potrošnju energije samo ubrzavanjem prelaska na obnovljive izvore energije u građevinskom sektoru.
Zahtijevanjem 65 % energije iz obnovljivih izvora u svim novougrađenim sustavima grijanja i povećanjem energetske učinkovitosti u građevinskom sektoru smanjit će se ovisnost o fosilnim gorivima i time znatno doprinijeti sigurnosti opskrbe. Stoga su hitno potrebni zahtjevi predviđeni zakonodavstvom. Donošenjem Zakona s dovršenjem parlamentarnog postupka prije ljetne stanke omogućit će se stupanje na snagu 1. siječnja 2024. te bi se već od jeseni 2023. ostvarile odgovarajuće uštede fosilnih resursa.
Sadašnje zakonodavstvo prvotno je bilo predviđeno za 1. siječnja 2025. Kao odgovor na ruski agresorski rat, koji je imao golem utjecaj na cjelokupnu opskrbu energijom u Europi, potreban je hitan odgovor. Početak ruskog agresorskog rata nije se mogao predvidjeti. Ta nepredvidiva nova situacija u smislu članka 6. stavka 7. Direktive zahtijeva da se zakonodavstvo bez odgode stavi na snagu kako bi se i dalje osiguravala neovisna opskrba energijom otporna na krizu u cijeloj Njemačkoj, na temelju mjera koje su već poduzete kako bi se osigurala sigurnost opskrbe.
U suprotnom bi se stupanje na snagu znatno odgodilo do ljeta 2024., a potrebne uštede energije iz fosilnih goriva za nadolazeću zimu 2023./2024. ne bi se mogle ostvariti.
Ozbiljne okolnosti u smislu članka 6. stavka 7. Direktive postoje i zato što klimatska kriza napreduje i hitno je potrebno postići klimatske ciljeve znatnim mjerama te je hitan prelazak građevinskog sektora na obnovljivu energiju stoga ključan za očuvanje biljaka i zaštitu zdravlja ljudi i životinja.
13. Ne
14. Ne
15. Informacije o procjeni učinka mogu se pronaći u Nacrtu zakona i obrazloženju na koje se upućuje kako bi se spriječilo ponavljanje.
16. Sporazum o TBT-u
NE – Nacrt nema značajan utjecaj na međunarodnu trgovinu.
Sporazum o SPS-u
NE – Nacrt nema značajan utjecaj na međunarodnu trgovinu.
Ne – Nacrt nije ni sanitarna ni fitosanitarna mjera.
**********
Europska komisija
Služba za kontakt Direktive (EU) 2015/1535
Telefaks: +32 229 98043
E-pošta: grow-dir2015-1535-central@ec.europa.eu
