Poruka 001
Priopćenje Komisijev- TRIS/(2026) 3123
Direktiva (EU) 2015/1535
Obavijest: 2026/0595/DK
Obavijest o nacrtu teksta iz države članice
Notification – Notification – Notifzierung – Нотификация – Oznámení – Notifikation – Γνωστοποίηση – Notificación – Teavitamine – Ilmoitus – Obavijest – Bejelentés – Notifica – Pranešimas – Paziņojums – Notifika – Kennisgeving – Zawiadomienie – Notificação – Notificare – Oznámenie – Obvestilo – Anmälan – Fógra a thabhairt
Does not open the delays - N'ouvre pas de délai - Kein Fristbeginn - Не се предвижда период на прекъсване - Nezahajuje prodlení - Fristerne indledes ikke - Καμμία έναρξη προθεσμίας - No abre el plazo - Viivituste perioodi ei avata - Määräaika ei ala tästä - Ne otvara razdoblje kašnjenja - Nem nyitja meg a késéseket - Non fa decorrere la mora - Atidėjimai nepradedami - Atlikšanas laikposms nesākas - Ma jiftaħx il-perijodi ta’ dewmien - Geen termijnbegin - Nie otwiera opóźnień - Não inicia o prazo - Nu deschide perioadele de stagnare - Nezačína oneskorenia - Ne uvaja zamud - Inleder ingen frist - Ní osclaíonn sé na moilleanna
MSG: 20263123.HR
1. Poruka obavijesti: MSG 001 IND 2026 0595 DK HR 03-11-2026 DK NOTIF
2. Država: Denmark
3A. Nadležni odjel: Erhvervsstyrelsen
Langelinie Allé 17
2100 København Ø
Danmark
+45 35 29 10 00
notifikationer@erst.dk
3B. Odjel podrijetla: Digitaliseringsstyrelsen
Landgreven 4
1301 København K
+45 33 92 52 00
digst@digst.dk
4. Proizvodi/usluge 2026/0595/DK - SERV60 - Internetske usluge
5. Predmet: Nacrt prijedloga o dobnoj granici za pristup djece i mladih određenim digitalnim uslugama
6. Informacije o proizvodu/usluzi: Digitalne usluge obuhvaćene člankom 2. točkom 7. ili člankom 2. točkom 8. Uredbe 2022/1925, člankom 33. Uredbe 2022/2065 i usluge kojima se pristupa izradom korisničkog profila s prijavom. Isključeno: usluge profesionalnog razvoja.
7. Obavijest u skladu s drugim zakonodavstvom EU-a:
8. Sažetak: Zakonodavnim prijedlogom predlaže se uvođenje dobne granice u Danskoj za pristup djece i mladih određenim digitalnim uslugama, uključujući društvene mreže. Stoga će, u skladu sa Zakonodavnim prijedlogom, djeci i mladima mlađima od 15 godina biti zabranjen pristup digitalnim uslugama obuhvaćenima Prijedlogom.
Činjenica da djeci i mladima više nije dopušten pristup određenim digitalnim uslugama značit će da im nije dopušteno stvarati ili čuvati korisnički profil s prijavom za te usluge koji bi im omogućio upotrebu značajki i pristup sadržaju koji je dostupan korisnicima s korisničkim profilom i prijavom za usluge obuhvaćene Prijedlogom. To će značiti i da djeci i mladima mlađima od 15 godina koji već imaju korisnički profil u trenutku stupanja na snagu Zakonodavnog prijedloga više neće biti dopušten pristup tom profilu.
Područje primjene Zakonodavnog prijedloga ograničeno je na digitalne usluge koje mogu predstavljati rizik za djecu i mlade, primjerice zbog dizajna koji stvara ovisnost ili nezakonitog ili štetnog sadržaja, i koje mogu uzrokovati društvene rizike koji se po opsegu i učinku razlikuju od onih koje predstavljaju manje usluge. Definicija se temelji na sljedeća tri kumulativna kriterija: 1. Usluga je ili „usluga internetskih društvenih mreža” ili „usluga platforme za dijeljenje videozapisa” u smislu članka 2. točke 7. ili 8. Uredbe (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća. 2. Usluga je od strane Europske komisije označena kao vrlo velika internetska platforma u smislu članka 33. Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća. 3. Usluzi se pristupa stvaranjem korisničkog profila s prijavom. Zabrana iz Zakonodavnog prijedloga primjenjivat će se samo na one digitalne usluge koje ispunjavaju sva tri kriterija.
Digitalne usluge koje su isključivo ili prvenstveno namijenjene tome da korisnicima omoguće sudjelovanje u profesionalnom umrežavanju ili profesionalnom razvoju nisu obuhvaćene Zakonodavnim prijedlogom.
U okviru predloženog programa djeca i mladi bili bi stranke koje podliježu obvezama utvrđenima zakonom. Međutim, Nacrt prijedloga ne sadržava odredbe o provedbi ili sankcijama. Ni djeca, mladi ni njihovi roditelji neće biti kažnjeni novčanom kaznom ili sličnom kaznom za kršenje predložene dobne granice u Zakonodavnom prijedlogu. Umjesto toga, predloženi bi se okvir namijenio reguliranju ponašanja i postavljanju standarda za to kad će se u budućnosti smatrati uobičajenim u društvu dopustiti djeci i mladima pristup određenim digitalnim uslugama.
Očekuje se da će Zakonodavni prijedlog imati sekundarni učinak da će digitalne usluge obuhvaćene prijedlogom morati uvesti djelotvorne mjere za provjeru dobi kako bi ispunile svoje obveze iz članka 28. Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Zakon o digitalnim uslugama) i smjernica Komisije o mjerama za osiguravanje visoke razine privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika na internetu u skladu s člankom 28. četvrtim stavkom Zakona o digitalnim uslugama (C/2025/5519).
Zadaću praćenja usklađenosti digitalnih usluga s pravilima utvrđenima u Zakonu o digitalnim uslugama obavlja država članica u kojoj usluga ima poslovni nastan ili je imenovala pravnog zastupnika ili Europska komisija. Kao koordinator digitalnih usluga u Danskoj Agencija za digitalnu upravu prema potrebi će surađivati s Europskom komisijom ili nadzornim tijelom u mjestu u kojem usluga ima poslovni nastan ili je imenovala pravnog zastupnika, među ostalim, dostavljanjem podataka o mogućim kršenjima Zakona o digitalnim uslugama.
9. Kratko obrazloženje: Legitiman cilj od javnog interesa koji se želi postići Zakonodavnim prijedlogom jest pružiti bolju zaštitu djece i mladih u digitalnom svijetu. Dana 7. studenoga 2025. tadašnja Vlada (Socijaldemokrati, Liberalna stranka i Moderati) postigla je politički dogovor o digitalnoj zaštiti djece s Konzervativnom narodnom strankom i Socijalno-liberalnom strankom. Politička platforma od 2. lipnja 2026. za sadašnju vladu jača sporazum o digitalnoj zaštiti djece, koji su u rujnu 2026. ponovo potvrdile vladine stranke (Socijaldemokrati, Socijalistička narodna stranka, Moderati i Socijalno-liberalna stranka), kao i Konzervativna narodna stranka i Liberalna stranka. Zakonodavnim prijedlogom provodi se ponovno potvrđeni politički sporazum. Cilj postavljanja nacionalne dobne granice od 15 godina jest poslati jasan signal da određene digitalne usluge ne bi trebale biti dio djetinjstva.
Stoga je svrha Zakonodavnog prijedloga odgoditi prvo korištenje određenih digitalnih usluga od strane djece te istodobno zaštititi djecu i mlade u digitalnom svijetu od potencijalno štetnih digitalnih usluga. Određene digitalne usluge povezane su s dokumentiranim rizicima, uključujući dizajne koji stvaraju ovisnost i manipulativne dizajne, digitalnu zlouporabu i izloženost komercijalnom, štetnom i nezakonitom sadržaju.
Zakonodavnim prijedlogom podupiru se ključna i sveobuhvatna načela i prava utvrđena u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta od 20. studenoga 1989., uključujući njezin članak 3., u kojem se navodi da primarni cilj mora biti zaštita interesa djeteta, članak 16., u kojem se navodi da nijedno dijete ne smije biti izloženo proizvoljnom ili nezakonitom zadiranju u njegovu privatnost, te članke 34. i 36., koji se odnose na zaštitu djece od svih oblika iskorištavanja koji na bilo koji način mogu naštetiti djetetu.
Zakonodavni prijedlog temelji se na tome da određene digitalne usluge predstavljaju dokumentirane rizike zbog kojih bi djeca i mladi mogli biti u posebno ranjivom položaju. U tom kontekstu zabrana pristupa određenim digitalnim uslugama za djecu i mlade mlađe od 15 godina smatra se nužnom mjerom za zaštitu djece i mladih u Danskoj, u skladu s najboljim interesima djece.
9a. Prikladnost mjere za postizanje predviđenog cilja: U Danskoj djeca dobivaju pametne telefone u sve mlađoj dobi. Velika većina djece otvara profil na društvenim mrežama prije nego što napuni 13 godina. Izvješće „Børns første skærme” (Prvi zasloni djece) danskog Centra za istraživanje društvenih znanosti (VIVE), koje je naručio Save the Children i koje je objavljeno 24. veljače 2026., pokazuje da prosječna dob u kojoj dijete dobiva svoj prvi osobni uređaj (tablet) iznosi 5,2 godine, pametni telefon u dobi od 8,1 godine i računalo u dobi od 8,2 godine. Prema izvješću „Børns liv med sociale medier” (Dječji život s društvenim medijima), koje je pripremio Børns Vilkår i koje je objavljeno 16. svibnja 2024., 94 % djece u dobi od 12 godina ima profil na društvenim mrežama. Prema istraživanju koje je u veljači 2025. objavila Danska agencija za konkurenciju i zaštitu potrošača, djeca u dobi od 8 do 25 godina dnevno u prosjeku provode 2 sata i 40 minuta koristeći digitalne usluge. Druga studija koju su u veljači 2025. objavili Vijeće za medije za djecu i mlade i Centar za društvene medije, tehnologiju i demokraciju također pokazuje da 89 % mladih u dobi od 13 do 17 godina provodi vrijeme na Snapchatu, 77 % provodi vrijeme na YouTubeu, 76 % provodi vrijeme na Instagramu, 74 % provodi vrijeme na TikToku, a 49 % provodi vrijeme na Facebooku.
Stoga digitalne usluge igraju značajnu ulogu u životima djece i mladih danas, a to se događa u razdoblju njihovog života kada još nisu u potpunosti razvili sposobnost suočavanja s pritiskom, društvenom dinamikom i komercijalnim sadržajem na koje nailaze na internetu. Društvene mreže trenutačno koriste značajke i dizajnerske elemente, poput „nizova” (engl. *streaks*) i obrazaca obavijesti, koji stvaraju ovisnost te djecu i mlade drže neprestano na internetu. Mnogoj djeci i mladima teško je „isključiti se”, jer to često znači napuštanje zajednice. Osim toga, mnoga djeca i mladi izloženi su štetnom i ekstremnom sadržaju ili sadržaju kojim se potiče mržnja, a da pritom ne traže takav sadržaj. Algoritmi pojačavaju sadržaj koji izaziva snažne emocije i ne razlikuju između onoga što je informativno i onoga što je štetno. Zbog toga je digitalno okruženje nepredvidivo, a u nekim slučajevima i opasno za snalaženje djece i mladih.
U tijeku je pokret među djecom, mladima, roditeljima i danskim društvom općenito. Više od polovice mladih Danaca smatra da previše vremena provode na digitalnim mrežama. Roditelji žele više znanja, ali im je teško pronaći savjete i smjernice koje bi im pomogle stvoriti okvir za rješavanje dilema vezanih uz digitalni život njihove djece. Dio rješenja za osiguravanje bolje zaštite djece i mladih u digitalnom svijetu u budućnosti bit će uvođenje dobne granice za pristup djece i mladih onim digitalnim uslugama koje za njih predstavljaju najveći rizik.
9b. Potreba: djeca i mladi danas često imaju neograničen pristup sadržaju koji nije primjeren njihovoj dobi na raznim digitalnim uslugama, iako taj sadržaj nije nužno namijenjen djeci i mladima – iako je većina digitalnih usluga u svojim uvjetima i odredbama formalno postavila dobnu granicu od 13 godina. Prema točki 9.a izvješća organizacije Børns Vilkår objavljenog 16. svibnja 2024., 94 % djece u dobi od 12 i više godina ima profil na društvenim mrežama. Predloženi program značio bi da djeca i mladi mlađi od 15 godina više ne bi mogli zakonito pristupiti digitalnim uslugama koje su obuhvaćene područjem primjene Zakonodavnog prijedloga.
Definicijom područja primjene nastoji se djeci i mladima zabraniti pristup digitalnim uslugama koje mogu predstavljati rizik za djecu i mlade, primjerice u obliku dizajna koji stvara ovisnost ili nezakonitog ili štetnog sadržaja, te koje mogu uzrokovati društvene rizike koji se po opsegu i učinku razlikuju od onih koje predstavljaju manje usluge. U tom se kontekstu predlaže da se područje primjene definira na temelju triju kumulativnih kriterija. Zabrana iz Zakonodavnog prijedloga primjenjivat će se samo na one digitalne usluge koje ispunjavaju sva tri kriterija. Tri kriterija su: 1. Usluga je ili „usluga internetskog društvenog umrežavanja” ili „usluga platforme za dijeljenje videozapisa” u smislu članka 2. točke 7. ili članka 2. točke 8. Uredbe (EU) 2022/1925 Europskog parlamenta i Vijeća. 2. Usluga je od strane Europske komisije označena kao vrlo velika internetska platforma u smislu članka 33. Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća. 3. Usluzi se pristupa stvaranjem korisničkog profila s prijavom.
Nekim digitalnim uslugama može se pristupiti u cijelosti ili djelomično bez prijave. Prema predloženom planu, djeci i mladima bit će zabranjen pristup onom dijelu digitalne usluge koji zahtijeva izradu korisničkog profila i prijavu. S druge strane, zabrana ne bi obuhvaćala dio digitalne usluge kojoj se može pristupiti bez prethodne izrade korisničkog profila s prijavom.
Digitalne usluge koje su isključivo ili prvenstveno namijenjene tome da korisnicima omoguće sudjelovanje u profesionalnom umrežavanju ili profesionalnom razvoju isključene su iz područja primjene Zakonodavnog prijedloga.
9c. Nesrazmjeran teret u odnosu na željeni cilj: Prema Zakonodavnom prijedlogu, djeci i mladima mlađima od 15 godina bit će zabranjen pristup određenim digitalnim uslugama. Stoga će dijete ili mlada osoba biti predmet obveze prema predloženom zakonu. To znači da će biti na djetetu ili mladoj osobi da u praksi osigura poštivanje zabrane, kako ne bi pristupilo digitalnim uslugama koje su obuhvaćene predloženim zakonom. Predloženi susatv neće biti podložan kaznenim sankcijama. Ako dijete ili mlada osoba ne poštuje odredbe predloženog zakona, ni dijete ni mlada osoba ni, na primjer, njihovi roditelji neće biti kažnjeni. Umjesto toga, namjera predloženog sustava je osigurati da se odredbe smatraju mjerama ponašanja i postaviti standarde za to kad će se u budućnosti smatrati uobičajenim u društvu dopustiti djeci i mladima pristup određenim digitalnim uslugama.
Očekuje se da će sekundarni učinak Zakonodavnog prijedloga biti taj da će, kako bi ispunili svoje obveze iz članka 28. Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća, pružatelji digitalnih usluga obuhvaćenih prijedlogom morati poštovati nacionalnu dobnu granicu od 15 godina koja proizlazi iz Zakonodavnog prijedloga uvođenjem mjera provjere dobi kako bi se osiguralo poštovanje dobne granice.
Europska komisija predstavila je 17. rujna 2026. prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Zakonu EU-a o djeci (EU Keeping Internet Digital Spaces Accountable and Trustworthy), čiji je cilj zaštita maloljetnika od digitalnih usluga i sustava umjetne inteligencije koji predstavljaju rizik, podupiranje jedinstvenog digitalnog tržišta i održavanje usklađenog regulatornog okvira i provedbene strukture za zaštitu maloljetnika na internetu.
Prijedlog prepoznaje rizike s kojima se maloljetnici suočavaju na određenim internetskim društvenim mrežama i platformama za dijeljenje videozapisa te stoga, među ostalim, ograničava samostalan pristup djece mlađe od 15 godina otvaranju računa na tim specifičnim uslugama i sustavima.
Prijedlog Zakona EU KIDS stoga sadržava usklađena pravila u području uređenom priopćenim Zakonodavnim prijedlogom. Ako se donese prijedlog Zakona EU-a o djeci, to će vjerojatno značiti da će se predložena pravila koja će se uvesti ovim Zakonodavnim prijedlogom morati u cijelosti ili djelomično staviti izvan snage. Međutim, posljedice za Zakonodavni prijedlog ovise o pregovorima između Europske komisije, država članica i Europskog parlamenta o prijedlogu uredbe i, posljedično, o sadržaju uredbe koja bude na kraju donesena.
10. Upućivanja u temeljnom tekstu: Temeljni tekstovi nisu dostupni
11. Pozivanje na hitni postupak: Ne
12. Navedite razloge hitnosti:
13. Zahtjev za povjerljivost: Ne
14. Je li riječ o fiskalnoj mjeri? Ne
15. Ima li procjenu učinka? Ne
16.
Sa stajališta TBT-a: Ne
Sa stajališta SPS-a: Ne
**********
Europska komisija
Služba za kontakt Direktive (EU) 2015/1535
E-pošta: grow-dir2015-1535-central@ec.europa.eu