Poruka 901
Priopćenje Komisijev- TRIS/(2025) 0727
Postupak za dostavljanje informacija EK - EFTA
Obavijest: 2025/9003/NO
Notification – Notification – Notifzierung – Нотификация – Oznámení – Notifikation – Γνωστοποίηση – Notificación – Teavitamine – Ilmoitus – Obavijest – Bejelentés – Notifica – Pranešimas – Paziņojums – Notifika – Kennisgeving – Zawiadomienie – Notificação – Notificare – Oznámenie – Obvestilo – Anmälan – Fógra a thabhairt
Does not open the delays - N'ouvre pas de délai - Kein Fristbeginn - Не се предвижда период на прекъсване - Nezahajuje prodlení - Fristerne indledes ikke - Καμμία έναρξη προθεσμίας - No abre el plazo - Viivituste perioodi ei avata - Määräaika ei ala tästä - Ne otvara razdoblje kašnjenja - Nem nyitja meg a késéseket - Non fa decorrere la mora - Atidėjimai nepradedami - Atlikšanas laikposms nesākas - Ma jiftaħx il-perijodi ta’ dewmien - Geen termijnbegin - Nie otwiera opóźnień - Não inicia o prazo - Nu deschide perioadele de stagnare - Nezačína oneskorenia - Ne uvaja zamud - Inleder ingen frist - Ní osclaíonn sé na moilleanna
MSG: 20250727.HR
1. MSG 901 IND 2025 9003 NO HR 13-03-2025 NO NOTIF
2. Norway
3A. Royal Ministry of Trade, Industry and Fisheries
Departement of Trade Policy
P.O. Box 8090, Dep
NO-0032 Oslo
Norway
3B. Royal Ministry for Climate and Environment
Department of Climate Change
P.O.Box 8013 Dep
N-0030 Oslo
Norway
4. 2025/9003/NO - B00 - Građevinarstvo
5. Izmjene uredbe o zabrani uporabe mineralnog ulja za grijanje zgrada.
6. Uporaba fosilnog plina za privremeno grijanje i sušenje zgrada i dijelova zgrada koje su u izgradnji ili sanaciji, uključujući za njegu betona, sušenje boje itd.
7.
8. Zabrana uporabe mineralnog ulja donesena je u lipnju 2018. i stupila je na snagu 1. siječnja 2020. Zabranom se zabranjuje uporaba mineralnog ulja za grijanje zgrada, uz nekoliko izuzeća. To je objašnjeno u obavijesti 2017/9009/N. Od 1. siječnja 2022. zabrana se proširuje i na zabranu uporabe mineralnog ulja za privremeno grijanje i sušenje zgrada u izgradnji te za sušenje dijelova zgrada. Uredba sadrži izuzeće koje se odnosi na uporabu mineralnog ulja za sušenje zgrada kako bi se spriječila oštećenja na zagradama u slučaju nepredviđenih događaja.
Tim se dodavanjem u uredbi proširuje zabrana kako bi obuhvaćala i zabranu uporabe fosilnog plina za privremeno grijanje i sušenje dijelova zgrada u zgradama u izgradnji ili sanaciji. Ta bi zabrana trebala stupiti na snagu 1. srpnja 2025. Kad je riječ o upotrebi fosilnog plina za njegu betona proizvedenog na gradilištu i fasadno grijanje zabrana bi trebala stupiti na snagu 1. srpnja 2027.
Zabrana se ne odnosi na grijanje kada je svrha grijanja spriječiti štetu nakon ozbiljnih i nepredviđenih događaja.
Općina je tijelo nadležno za praćenje i osiguravanje poštovanja zabrane te u izvanrednim slučajevima može odobriti pojedinačna izuzeća od zabrane. Vlasnik i korisnik sustava grijanja odgovorni su za usklađenost s odredbama uredbe.
9. Glavna je svrha zabrane smanjiti emisije stakleničkih plinova iz građevinskog sektora.
Norveška je sudionica Pariškog sporazuma i obvezala se da će smanjiti emisije na najmanje
50 % i prema 55 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. Norveška je sada u postupku podnošenja našeg novog nacionalno utvrđenog doprinosa Pariškom sporazumu za 2035.
U Odluci Zajedničkog odbora EGP-a br. 269/2019 EU, Island i Norveška formalno su dogovorili suradnju u ispunjavanju svojih odgovarajućih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova. Prema toj odluci Island i Norveška sudjeluju u sva tri stupa klimatskog okvira EU-a. To uključuje sudjelovanje u Uredbi o raspodjeli tereta kojom se uređuju emisije koje nisu obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijama (ETS). To uključuje i emisije iz građevinskog sektora. Norveška će se obvezati na smanjenje emisija u sektorima koji nisu dio ETS-a za 40 % do 2030. u usporedbi s 2005.
Uključivanje uporabe fosilnog plina za privremeno grijanje i sušenje dijelova zgrada u izgradnji i sanaciji u postojeću zabranu bit će dodatan doprinos smanjenju emisija izvan ETS-a i ispunjavanju našeg cilja u okviru Uredbe o raspodjeli tereta.
Neovisno o mjeri koja se odabere za provedbu, smanjenje emisija mora se provesti kako bi se postigla glavna svrha zabrane. Jedini način za smanjenje emisija stakleničkih plinova koji nastaju uporabom fosilnog plina za grijanje i sušenje dijelova zgrada u zgradama u izgradnji i sanaciji jest smanjenje uporabe fosilnog plina.
Norveška vlada već nekoliko godina provodi mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz građevinskog sektora. Zbog toga već postoji nekoliko različitih mjera za smanjenje emisija iz tog sektora: porez na CO2 i programi potpore koje provode Enova i općine.
Postoji i porez na CO2 iz fosilnog plina. Iako taj porez sam po sebi nije mjera za smanjenje emisija, porez na fosilni plin također doprinosi smanjenju emisija. Međutim, te mjere same po sebi nisu dovele do dovoljnog smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Upotrebom alternativne mjere, kao što je veći porez na ugljik, smanjenja bi se uvelike temeljila na visini poreza na ugljik i na troškovima povezanima s promjenom sustava grijanja. Klimatski učinak alternativne mjere, kao što je veći porez na ugljik, stoga bi bio neizvjesniji od zabrane. Zabrana je učinkovita mjera kojom se zabranjuje uporaba fosilnog plina za privremeno grijanje i sušenje dijelova zgrada u zgradama u izgradnji i sanaciji te kojom se osigurava smanjenje emisija na izvoru.
Kad je riječ o utjecajima na okoliš, uredbom će se smanjiti emisije stakleničkih plinova iz građevinskog sektora, kako je prethodno objašnjeno. Nadalje, zabranom bi se doprinijelo ispunjavanju obveza Norveške u području klime (usp. prethodno navedena obrazloženja).
Promjena sustava grijanja s fosilnog plina na obnovljive ili druge izvore bez fosilnih goriva dovest će do troškova za građevinska poduzeća. SINTEF, jedna od najvećih neovisnih istraživačkih organizacija u Europi, izračunao je da troškovi montaže i radova na gradilištu čine 8 % ukupnih troškova građevinskog projekta. Trošak grijanja zgrada predstavlja mali iznos tih troškova. Postoji nekoliko obnovljivih alternativa za grijanje i sušenje zgrada u izgradnji iz obnovljivih izvora, kao što su biogoriva, centralizirano grijanje i električna energija. Troškovi prelaska na grijanje iz obnovljivih izvora razlikovat će se od slučaja do slučaja i ovisi o geografskom položaju gradilišta. Državno poduzeće Enova nudi financijska sredstva za gradilišta na kojima se upotrebljavaju obnovljive tehnologije i koja teže tome da postanu gradilišta s nultom stopom emisije.
Iako će zabrana prouzročiti troškove i za privatni i za javni sektor, Ministarstvo smatra da je zabrana proporcionalna jer je potrebno smanjiti emisije stakleničkih plinova (usp. prethodno navedena obrazloženja).
10. Upućivanja na temeljne tekstove: temeljni tekstovi proslijeđeni su s prethodnom obavijesti:
2017/9009/N
11. Ne
12.
13. Ne
14. Ne
15. Da
16.
Sa stajališta TBT-a: Ne
Sa stajališta SPS-a: Ne
**********
Europska komisija
Služba za kontakt Direktive (EU) 2015/1535
E-pošta: grow-dir2015-1535-central@ec.europa.eu
