Poruka 001
Priopćenje Komisijev- TRIS/(2026) 2704
Direktiva (EU) 2015/1535
Obavijest: 2026/0522/PT
Obavijest o nacrtu teksta iz države članice
Notification – Notification – Notifzierung – Нотификация – Oznámení – Notifikation – Γνωστοποίηση – Notificación – Teavitamine – Ilmoitus – Obavijest – Bejelentés – Notifica – Pranešimas – Paziņojums – Notifika – Kennisgeving – Zawiadomienie – Notificação – Notificare – Oznámenie – Obvestilo – Anmälan – Fógra a thabhairt
Does not open the delays - N'ouvre pas de délai - Kein Fristbeginn - Не се предвижда период на прекъсване - Nezahajuje prodlení - Fristerne indledes ikke - Καμμία έναρξη προθεσμίας - No abre el plazo - Viivituste perioodi ei avata - Määräaika ei ala tästä - Ne otvara razdoblje kašnjenja - Nem nyitja meg a késéseket - Non fa decorrere la mora - Atidėjimai nepradedami - Atlikšanas laikposms nesākas - Ma jiftaħx il-perijodi ta’ dewmien - Geen termijnbegin - Nie otwiera opóźnień - Não inicia o prazo - Nu deschide perioadele de stagnare - Nezačína oneskorenia - Ne uvaja zamud - Inleder ingen frist - Ní osclaíonn sé na moilleanna
MSG: 20262704.HR
1. MSG 001 IND 2026 0522 PT HR 28-09-2026 PT NOTIF
2. Portugal
3A. Ministério da Economia e da Coesão Territorial
Instituto Português da Qualidade, I.P.
Rua António Gião, n.º 2
2829-513 Caparica
Telefone: + 351 21 294 81 00
Correio eletrónico: not1535@ipq.pt
Website: www.ipq.pt
3B. Assembleia da República (apresentado por Deputados do Grupo Parlamentar do Partido Social Democrata na Assembleia da República, em 02.02.2026).
4. 2026/0522/PT - SERV60 - Internetske usluge
5. Nacrt zakona 398/XVII/1ª, kojim se utvrđuju mjere za zaštitu djece u digitalnim okruženjima.
6. Projektom se uspostavljaju mjere zaštite na internetu za djecu (u dobi od 13 do 15 godina) koja borave u Portugalu. Ovo se odnosi na određene pružatelje usluga koji nude usluge koje imaju negativan utjecaj na fizički ili mentalni razvoj tih maloljetnika.
7.
8. Svrha je Nacrta zakona br. 398/XVII/1a utvrditi mjere za zaštitu djece do 15. godine života, uključujući tu godinu, u digitalnim okruženjima. To se primjenjuje na: (a) platforme društvenih medija, platforme za internetsko klađenje i igre na sreću, usluge razmjene slika i videozapisa, usluge smještaja sadržaja na poslužitelju i komunikacijske aplikacije; (b) pružatelje usluga i sadržaja koji podliježu dobnim ograničenjima, posebno sadržaja koji je nasilne prirode, koji stvara ovisnost ili seksualne prirode, kao i bilo kojeg drugog sadržaja koji bi mogao naštetiti fizičkom ili mentalnom razvoju djece; (c) pružatelje usluga pohrane aplikacija i svih internetskih posredničkih usluga čija priroda, obilježja ili sadržaj mogu naštetiti fizičkom ili mentalnom razvoju djece.
Program će se primjenjivati na one pružatelje usluga kada usluge stavljaju na raspolaganje djeci koja imaju boravište u Portugalu.
Sljedeće je isključeno iz primjene predloženog Zakona: (a) Interpersonalne elektroničke komunikacijske usluge, kako su definirane u Zakonu o elektroničkim komunikacijama; (b) internetske aplikacije i igre informativne ili obrazovne prirode posebno namijenjene djeci; (c) internetske platforme i aplikacije namijenjene isključivo širenju sadržaja od očitog javnog interesa, posebno u području obrazovanja i zdravlja.
Kako je navedeno u obrazloženju uz sam Nacrt zakona, predlaže se povećanje minimalne dobi za privolu djece u vezi sa zaštitom podataka i njihovim pristupom platformama i uslugama. Na obuhvaćene pružatelje usluga nameću se obveze, naime da provedu mehanizme (sa specifičnim zahtjevima) za provjeru dobi i da osiguraju da su platforme i usluge prema zadanim postavkama konfigurirane na siguran način. Uvode se i odredbe za sprječavanje digitalne ovisnosti te za borbu protiv mamljenja djece na internetu i digitalnog nasilja nad djecom.
Izričito su određena i nadležna tijela odgovorna za nadzor i izricanje sankcija za nepoštivanje obveza utvrđenih u Nacrtu zakona.
9. U posljednja dva desetljeća došlo je do korjenite promjene u načinu na koji se djeca i mladi druže, komuniciraju i razvijaju svoj osjećaj identiteta. Porast društvenih mreža, koji se dogodio brzinom neviđenom u povijesti, tiho je istisnuo funkcije koje su stoljećima bile u nadležnosti obitelji, škole i zajednice. Ova se promjena dogodila naglo, bez institucionalne pripreme, bez adekvatne regulacije i bez potpunog shvaćanja povezanih psiholoških, obrazovnih, društvenih i kulturnih troškova.
Skup znanstvenih dokaza nedvosmisleno pokazuje da je rana i kontinuirana uporaba društvenih medija imala značajne štetne učinke na mentalno i emocionalno zdravlje djece. Ovi učinci uključuju povećanu anksioznost, depresiju, samoozljeđivanje, poremećaje spavanja i ovisničko ponašanje.
Postoje i negativni učinci na koncentraciju, akademski uspjeh i kognitivnu otpornost, kao i izolacija i poteškoće u socijalizaciji s kolegama iz razreda, roditeljima, nastavnicima i širom zajednicom (sve je to ključno za potpuni razvoj osobnosti djece).
Izloženost neprimjerenom sadržaju, ranjivost na vršnjačko i internetsko zlostavljanje, emocionalna manipulacija i priprema djece od strane neprijateljski nastrojenih trećih strana postale su svakodnevica u digitalnom svijetu.
Stoga je ključno utvrditi pravila koja se primjenjuju na pružatelje internetskih usluga kako bi se zaštitila djeca i mladi, omogućilo im se slobodno i sigurno snalaženje u digitalnom svijetu i omogućilo im se da donose informirane odluke o svojim aktivnostima na internetu, bez ponašanja koje stvara ovisnost, uz istodobno maksimalno povećanje koristi i smanjenje rizika za njihovu mentalnu i socijalnu dobrobit.
Nacrtom zakona nastoji se popuniti regulatorni nedostatak koji je omogućio digitalnim platformama (kojima upravljaju multinacionalna poduzeća čiji prioritet nije bila zaštita njihovih korisnika) da jednostrano utvrde pravila koja duboko utječu na kognitivni i emocionalni razvoj djece, posebno kada je njihova izloženost u ranoj dobi i pretjerana.
Kako se digitalne tehnologije razvijaju, pravila, smjernice i mehanizmi EU-a moraju biti pouzdani, otporni na buduće promjene i učinkovito se provoditi kako bi se osigurala visoka razina zaštite maloljetnika u internetskom okruženju.
Stoga je u skladu s tim zaštitnim okvirom da bi se Zakonom trebala utvrditi jasna i primjerena minimalna dob za pristup djece digitalnim okruženjima, što je prostor koji danas predstavlja veći rizik od drugih tradicionalno reguliranih aktivnosti.
Ovaj je Nacrt obuhvaćen područjem primjene regulatornih mjera dostupnih državama članicama u vezi s pitanjima koja nisu obuhvaćena potpunim usklađivanjem uvedenim Uredbom (EU) 2022/2065 te, u skladu s odredbama utvrđenima u njezinoj uvodnoj izjavi 9., područjem primjene nacionalnog zakonodavstva koje se primjenjuje na pružatelje posredničkih usluga i kojim se, u skladu s pravom Unije, nastoje ostvariti legitimni ciljevi od javnog interesa koji se razlikuju od onih koji se izričito nastoje postići Uredbom, posebno u području pojačane zaštite maloljetnika u digitalnim okruženjima, ne dovodeći u pitanje usklađenost s pravom Unije i slobodu pružanja usluga informacijskog društva.
9a. Projektom se nastoji zaštititi zdravlje, sigurnost i sveobuhvatan razvoj djece od specifičnih rizika povezanih s ranim pristupom određenim digitalnim uslugama i njihovim korištenjem.
Postojanje i značaj tih rizika potkrijepljeni su znanstvenim i institucijskim dokazima. U studiji o ponašanju povezanom sa zdravljem kod djece školske dobi (HBSC), kojom je obuhvaćeno oko 280 000 djece u dobi od 11, 13 i 15 godina u 44 zemlje i regije, utvrđeni su znakovi problematične upotrebe društvenih medija u 11 % adolescenata, s većom incidencijom kod djevojčica (13 % u odnosu na 9 %) i rizikom od kompulzivnog digitalnog kockanja u 12 % adolescenata. UNESCO ističe i rizike povezane s društvenom usporedbom, slikom o tijelu, zlostavljanjem na internetu i izloženošću sadržaju koji promiču sustavi algoritamskih preporuka.
Predložene mjere su izravno povezane s utvrđenim rizicima. Minimalna dob i pristanak roditelja smanjit će autonomnu izloženost djece s manjim kapacitetom za procjenu rizika; provjera dobi osigurat će učinkovitost tih ograničenja; sigurne zadane postavke smanjit će neželjenu izloženost i interakciju; ograničenja na dizajn koji izaziva ovisnost nastoje spriječiti kompulzivne obrasce korištenja; a mehanizmi za sprječavanje mamljenja i digitalnog nasilja adresirat će specifične sigurnosne rizike.
Cilj se nastoji ostvariti na dosljedan i sustavan način kombinacijom pristupa, zaštite dizajna i mjera za smanjenje rizika. Ne postoji opća zabrana korištenja digitalnog okruženja za djecu, budući da se priznaju obrazovne i društvene koristi odgovornog korištenja.
Taj je pristup u skladu i sa smjernicama Europske komisije koje se odnose na članak 28. Uredbe (EU) 2022/2065, u kojima se predviđaju integrirane mjere zaštite, ublažavanje posebnih rizika za maloljetnike i učinkoviti mehanizmi za provjeru dobi.
9b. Članak 69. Ustava Portugalske Republike nameće portugalskoj državi obvezu da na poseban način štiti djecu. Upravo u tom kontekstu donosi se ovaj Nacrt zakona, čiji je cilj dati konkretan oblik ovoj zaštiti u digitalnoj sferi.
Navedene mjere mogu utjecati na prekogranično pružanje usluga informacijskog društva u mjeri u kojoj obuhvaćaju pružatelje koji nude predmetne usluge djeci s boravištem u Portugalu, bez obzira na državu njihova poslovnog nastana. Međutim, sustav ne pravi nikakvu razliku s obzirom na državljanstvo ili mjesto poslovnog nastana pružatelja usluga, nego se temelji na objektivnim kriterijima koji se odnose na prirodu usluge, njezine primatelje i rizike koje ona podrazumijeva.
Iako se postojećim pravnim okvirom utvrđuju važne opće obveze u pogledu zaštite maloljetnika, on sam po sebi ne osigurava odgovarajući odgovor na niz utvrđenih specifičnih rizika. Točnije, u portugalskom pravu trenutačno ne postoji sveobuhvatan okvir u kojem se kombiniraju minimalna dob za neovisan pristup predmetnim uslugama, pristanak roditelja, provjera dobi, zadane sigurne postavke i posebna ograničenja značajki koje bi mogle potaknuti kompulzivnu upotrebu kod djece.
Razmatrane su manje restriktivne mjere, i to inicijative za digitalnu pismenost, informiranje i obuka za roditelje i djecu, dobrovoljni alati za roditeljsku kontrolu te mehanizmi samoregulacije ili ko-regulacije. Takvi su instrumenti relevantni i komplementarni, ali sami po sebi ne mogu osigurati jednaku razinu zaštite, osobito u odnosu na široko korištene usluge, algoritamske sustave preporuka, mehanizme dizajna namijenjene maksimiziranju vremena korištenja i mogućnost da korisnici navedu netočnu dob.
Stoga je intervencija ograničena na ono što je nužno za osiguranje djelotvornosti zaštite. Ne postoji opća zabrana pristupa internetu ili digitalnim uslugama. Nacrtom zakona omogućuje se pristup osobama u dobi od 13 do 15 godina uz izričit i provjeren pristanak roditelja, iz njegova područja primjene isključuju se određene kategorije usluga, a obveze se razlikuju ovisno o prirodi i riziku obuhvaćenih usluga.
Nacionalne mjere stoga su namijenjene kao dopuna europskom okviru u područjima koja nisu specifično harmonizirana, bez utjecaja na primjenu Uredbe (EU) 2022/2065 i drugih odredbi prava Unije.
9c. Opterećenja koja proizlaze iz predloženih mjera nisu prekomjerna s obzirom na važnost cilja od javnog interesa, specifičnu ranjivost djece te ozbiljnost i vjerojatnost utvrđenih rizika.
U okviru projekta donosi se progresivna intervencija koja se temelji na riziku. Njime se općenito ne sprječava pružanje digitalnih usluga na portugalskom državnom području niti se nameću različiti zahtjevi ovisno o zemlji poslovnog nastana pružatelja. Ove obveze primjenjuju se na obuhvaćene usluge kad su dostupne djeci koja imaju prebivalište u Portugalu, a određuju se na temelju dobi, prirode usluge i povezanog rizika.
Sam intenzitet intervencije bit će diferenciran. Djeci mlađoj od 13 godina nije dopušten pristup predmetnim uslugama, dok djeca u dobi od 13 do 15 godina to mogu učiniti uz izričitu i provjerenu suglasnost roditelja. Kad je riječ o računima djece mlađe od 16 godina, zadane zaštitne mjere usmjerene su na značajke koje su izravno povezane s utvrđenim rizicima, a to su privatnost računa, mogućnost otkrivanja profila, algoritamske preporuke, društveni parametri, automatska igra, beskonačno pregledavanje sadržaja, igrifikacija i obavijesti koje nisu ključne.
Opterećenja koja proizlaze iz provjere dobi ublažena su i zahtjevima koji se odnose na smanjenje količine podataka, interoperabilnost i zaštitu privatnosti. U okviru projekta prihvaćaju se različita tehnološka rješenja, uključujući javne ili certificirane digitalne vjerodajnice, interoperabilne mehanizme s europskim vjerodajnicama i sustave za provjeru dobne granice kojima se štiti privatnost, uključujući tehnike nultog znanja.
Pri odvagivanju učinaka na pružanje usluga nasuprot posljedicama neintervencije, osobito je relevantan potencijalni utjecaj stalne izloženosti djece na mentalno zdravlje, san, školski uspjeh, sigurnost i razvoj. Uzimajući u obzir prirodu rizika, posebnu ranjivost ispitanika, materijalno i osobno područje primjene sustava te predviđene zaštitne mjere, nametnuta opterećenja ne prelaze ono što je potrebno za osiguravanje predviđene razine zaštite.
10. Upućivanja na temeljne tekstove:
11. Ne
12.
13. Ne
14. Ne
15. Da
16.
Sa stajališta TBT-a: Ne
Sa stajališta SPS-a: Ne
**********
Europska komisija
Služba za kontakt Direktive (EU) 2015/1535
E-pošta: grow-dir2015-1535-central@ec.europa.eu
