Poruka 001
Priopćenje Komisijev- TRIS/(2026) 1288
Direktiva (EU) 2015/1535
Obavijest: 2026/0233/GR
Obavijest o nacrtu teksta iz države članice
Notification – Notification – Notifzierung – Нотификация – Oznámení – Notifikation – Γνωστοποίηση – Notificación – Teavitamine – Ilmoitus – Obavijest – Bejelentés – Notifica – Pranešimas – Paziņojums – Notifika – Kennisgeving – Zawiadomienie – Notificação – Notificare – Oznámenie – Obvestilo – Anmälan – Fógra a thabhairt
Does not open the delays - N'ouvre pas de délai - Kein Fristbeginn - Не се предвижда период на прекъсване - Nezahajuje prodlení - Fristerne indledes ikke - Καμμία έναρξη προθεσμίας - No abre el plazo - Viivituste perioodi ei avata - Määräaika ei ala tästä - Ne otvara razdoblje kašnjenja - Nem nyitja meg a késéseket - Non fa decorrere la mora - Atidėjimai nepradedami - Atlikšanas laikposms nesākas - Ma jiftaħx il-perijodi ta’ dewmien - Geen termijnbegin - Nie otwiera opóźnień - Não inicia o prazo - Nu deschide perioadele de stagnare - Nezačína oneskorenia - Ne uvaja zamud - Inleder ingen frist - Ní osclaíonn sé na moilleanna
MSG: 20261288.HR
1. MSG 001 IND 2026 0233 GR HR 08-05-2026 GR NOTIF
2. Greece
3A. ΕΛΟΤ, ΚΕΝΤΡΟ ΠΛΗΡΟΦΟΡΗΣΗΣ ΟΔΗΓΙΑΣ 98/34/Ε.Ε, ΚΗΦΙΣΟΥ 50, 121 33 ΠΕΡΙΣΤΕΡΙ, ΑΘΗΝΑ, Τ/Φ: + 30210- 2120104, Τ/Ο: + 30210- 2120131
3B. Υπουργείο Ψηφιακής Διακυβέρνησης,Γενική Γραμματεία Τηλεπικοινωνιών και Ταχυδρομείων,
Γενική Διεύθυνση Τηλεπικοινωνιών και Ταχυδρομείων,Διεύθυνση Τεχνολογικού Εξοπλισμού και Εγκαταστάσεων, Φραγκούδη 11 & Αλεξάνδρου Πάντου, Καλλιθέα 101 63,Τηλ.: +30 210 9098852, αρμ.: κ. Α. Παλιάτσος, e-mail:a.paliatsos@mindigital.gr
4. 2026/0233/GR - SERV60 - Internetske usluge
5. Obavijest Europskoj komisiji o nacrtu odredaba o uspostavi
dobne granice za korištenje usluga internetskih društvenih mreža, u skladu s postupcima
utvrđenoima u Predsjedničkoj uredbi 81/2018.
6. Određivanje dobne granice za korištenje usluga internetskih društvenih mreža
7.
8. Predloženim odredbama nastoji se uspostaviti jasna dobna granica za pristup tim uslugama, s primarnim ciljem zaštite zdravlja maloljetnika od rizika povezanih s osmišljavanjem i funkcioniranjem usluga internetskih društvenih mreža.
Posebno se uvodi pravilo „digitalne punoljetnosti”, prema kojem je pristup
korištenju internetskih društvenih mreža nije dopušteno prije navršene petnaeste (15.) godine života, a poštivanje tog zahtjeva mora se osigurati pouzdanim mehanizmima provjere dobi. Ovo ograničenje u skladu je s nacionalnim okvirom za zaštitu osobnih podataka (Zakon 4624/2019) u pogledu dobi za pristankom za usluge informacijskog društva i odgovara kritičnoj fazi adolescencije, tijekom koje maloljetnici postupno razvijaju veću autonomiju, a istovremeno im je potrebna pojačana zaštita u digitalnom okruženju.
Nadalje, regulatorne odredbe osmišljene su na način koji je u skladu s pravom EU-a, a posebno s Uredbom (EU) 2022/2065 (Zakon o digitalnim uslugama), kao i sa
smjernicama o zaštiti maloljetnika koje je Europska komisija objavila tijekom ljeta 2025. godine u skladu s člankom 28. stavkom 4. Uredbe (EU) 2022/2065 o digitalnim uslugama. Međutim, tim se odredbama ne uvode nove samostalne obveze za pružatelje internetskih platformi i ne uspostavlja se paralelni ili autonomni nacionalni mehanizam za praćenje i sankcije.
9. A. Zahtjev za obavješćivanje i postupak TRIS-a
U skladu s Predsjedničkom uredbom 81/2018, a osobito njezinim člankom 6. stavkom 1., javne vlasti i tijela koja pripremaju nacrte tehničkih propisa dužni su ih prijaviti Europskoj komisiji putem Informacijskog centra ELOT prije njihova donošenja. Predloženi nacrt odredbi obuhvaćen je područjem primjene prethodno navedene Predsjedničke uredbe u mjeri u kojoj se njima uvode dogovori koji se odnose na pristup uslugama informacijskog društva i izravno su povezani s radom internetskih platformi. Stoga je potrebno unaprijed obavijestiti o priloženim nacrtima odredbi putem mehanizma TRIS-a, prije njihova donošenja i stupanja na snagu.
B. Razlozi kojima se opravdava nacrt odredaba u skladu s člankom 6. stavkom 1. Predsjedničke uredbe
81/2018
Izrada predloženih odredbi uvjetovana je uvjerljivim razlozima od javnog interesa koji se temelje na dokumentiranoj procjeni rizika povezanih s korištenjem tih usluga od strane maloljetnika, a posebno na potrebi zaštite njihova mentalnog zdravlja i zdravog razvoja u digitalnom okruženju. Rana i intenzivna upotreba usluga internetskih društvenih mreža, koje su osmišljene kako bi se potaknuo kontinuirani angažman korisnika, obično dovodi do obrazaca upotrebe koji stvaraju ovisnost i negativnih učinaka na zdravlje među maloljetnicima. Odredbe nisu namijenjene nametanju opće zabrane pristupa internetu maloljetnicima niti sprječavanju korištenja obrazovnih ili informativnih usluga, već osiguravanju ciljane regulacije usluga koje zbog svojih karakteristika dizajna predstavljaju povećan rizik.
9.a Predloženom mjerom, odnosno uvođenjem dobne granice od 15 godina za pristup uslugama internetskih društvenih mreža, nastoji se ukloniti rizik koji proizlazi iz rane i intenzivne izloženosti maloljetnika uslugama internetskih društvenih mreža koje uključuju značajke dizajna koje potiču kontinuiranu upotrebu i mogu dovesti do ponašanja koje stvara ovisnost i pristupa neprimjerenom sadržaju, što bi moglo negativno utjecati na njihovo zdravlje. Tu povezanost potvrđuju i dostupni istraživački podaci. Prema nacionalnom istraživanju grčkog Centra za sigurniji internet (Safeline, 2025.), svaki četvrti učenik izvijestio je da pretjerano upotrebljava društvene mreže i da mu je potrebna pomoć kako bi se smanjio broj slučajeva. Internetske navike djece u Grčkoj: istraživanje na nacionalnoj razini iz 2025. kojim se istražuju izazovi u provedbi Zakona o digitalnim uslugama
Mjera je ciljana, budući da se odnosi isključivo na internetske usluge društvenih mreža i ne podrazumijeva opće ograničenje pristupa maloljetnika internetu ili obrazovnim i informativnim uslugama. Nadalje, odabir dobne granice od 15 godina nije proizvoljan, već je u skladu s postojećim okvirom za zaštitu podataka u Grčkoj, u kojoj je dobna granica za privolu roditelja za usluge informacijskog društva u skladu sa zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, odnosno Zakonom 4624/2019, već utvrđena na 15 godina. Nadalje, to odgovara kritičnoj fazi adolescencije, tijekom koje maloljetnici postupno razvijaju veću autonomiju, ali im je i dalje potrebna bolja zaštita u digitalnom okruženju.
Predložena mjera nije uvedena izolirano, već čini dio koherentnog i sve šireg okvira državnih mjera za zaštitu maloljetnika u digitalnom okruženju. Na nacionalnoj razini mjera je usklađena s postojećim odredbama, kao što su zabrana upotrebe mobilnih telefona unutar školskih zgrada, uvođenje aplikacije Kids Wallet kao alata za roditeljski nadzor, ciljane intervencije Ministarstva zdravstva za suzbijanje digitalne ovisnosti u ustanovama za mentalno zdravlje te obrazovni programi Ministarstva obrazovanja o sigurnosti na internetu i ovisnosti. Na europskoj razini Grčka se ne ograničava na zakonodavstvo na nacionalnoj razini, nego aktivno promiče proširenje ove mjere putem specifičnih prijedloga upućenih Europskoj komisiji, pokazujući da zakonodavna inicijativa nije fragmentirana niti oportunistička, nego je dio dugogodišnje i sustavne predanosti ostvarenju tog cilja. Također treba napomenuti da je u prosincu 2024. Grčka izradila Nacionalnu strategiju za zaštitu maloljetnika od ovisnosti o internetu. Nacionalna strategija za zaštitu maloljetnika od ovisnosti o internetu – nationalcoalition.gov.gr Prema studijama korištenima pri izradi ove strategije, kao i dostupnim europskim i nacionalnim istraživačkim podacima, postoji povezanost između ranog i pretjeranog korištenja društvenih mreža i povećanih stopa stresa, poremećaja spavanja, internetskog uznemiravanja i problematičnog ponašanja na internetu.
Stoga je riječ o izravnoj i proporcionalnoj intervenciji u točki pristupa kako bi se postigao cilj zaštite zdravlja i zdravog psihosocijalnog razvoja najranjivije dobne skupine, odnosno maloljetnika, s obzirom na to da su rizici koje se njome nastoji ukloniti izravno povezani s upotrebom usluga internetskih društvenih mreža.
9.b Potreba za intervencijom posebno je povezana s ranim i intenzivnim izlaganjem maloljetnika uslugama koje upotrebljavaju značajke dizajna i algoritamske funkcije koje mogu potaknuti kontinuiranu upotrebu i dovesti do obrazaca ponašanja koji stvaraju ovisnost, s posljedicama posebno za njihovo fizičko i mentalno zdravlje, zdrav psihosocijalni razvoj te sigurnost i privatnost maloljetnika. Potreba za intervencijom potvrđena je nedavnim podacima koji pokazuju da upotreba društvenih mreža počinje već u osnovnoj školi i prije navršene 15. godine postaje svakodnevna i intenzivna aktivnost. Točnije, 41 % učenika osnovnih škola i 51 % učenika srednjih škola izjavilo je da su počeli koristiti društvene mreže u dobi od 10 do 12 godina. Internetske navike djece u Grčkoj: istraživanje na nacionalnoj razini iz 2025. kojim se istražuju izazovi u provedbi Zakona o digitalnim uslugama
Tijekom pripreme mjere razmatrane su manje restriktivne alternative, kao što su roditeljski nadzor te mjere digitalnog obrazovanja i informiranja. Mjere koje se odnose na digitalnu pismenost i digitalno obrazovanje, iako su potrebne kao komplementarni zaštitni alati, nisu se smatrale dostatnima kao samostalna zamjena za regulatornu intervenciju s obzirom na to da su čak i djeca s visokom digitalnom pismenošću i dalje izložena algoritamskim mehanizmima koji potiču prekomjerno korištenje tih usluga, a ponekad i stvaranje ovisnosti. Ovaj nalaz potvrđen je i u Nacionalnoj strategiji za zaštitu maloljetnika od ovisnosti o internetu, prema kojoj učinkovita zaštita maloljetnika zahtijeva kombinaciju obrazovnih, preventivnih i regulatornih mjera i ne može se temeljiti isključivo na individualnoj odgovornosti roditelja ili samih maloljetnika. Nacionalna strategija za zaštitu maloljetnika od ovisnosti o internetu – nationalcoalition.gov.gr
Alternativni pristupi smatrali su se neprimjerenima kao samostalne zaštitne mjere jer se prvenstveno oslanjaju na pojedinačni nadzor roditelja ili samih korisnika i ne bave se, na sveobuhvatan i učinkovit način, rizicima koji proizlaze iz značajki funkcioniranja tih usluga. Ta je potreba potvrđena i najnovijim empirijskim podacima. Točnije, prema nacionalnom istraživanju Safeline (2025.) većina djece mlađe od 13 godina već upotrebljava platforme kao što su TikTok, Instagram i YouTube, unatoč propisanim dobnim granicama za takvu upotrebu, dok većina maloljetnika pri otvaranju računa navodi lažnu dob, što ističe slabosti postojećih mehanizama za provjeru dobi. Istraživanje pokazuje i da korištenje društvenih mreža započinje već u osnovnoj školi i predstavlja dnevnu aktivnost, dok značajan broj maloljetnika provodi više od četiri sata dnevno na tim platformama. Nadalje, postoje dokazi o ograničenom roditeljskom nadzoru, posebno u srednjoškolskom obrazovanju, kao i o širokoj izloženosti djece neprimjerenom sadržaju, često bez njihova aktivnog traženja takvog sadržaja. Nacionalna strategija za zaštitu maloljetnika od ovisnosti o internetu – nationalcoalition.gov.gr Stoga se predložena mjera, koja uključuje uvođenje jasnog dobnog ograničenja za pristup ovoj specifičnoj kategoriji usluga društvenih mreža, smatra nužnom za njihovu učinkovitu zaštitu.
9.c Provedba mjere povezana je s primjenom odgovarajućih i pouzdanih metoda provjere dobi ili procjene dobi, u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) 2022/2065 (Zakon o digitalnim uslugama) i relevantnim smjernicama Europske komisije, kojima se predviđa mogućnost utvrđivanja minimalne dobne granice za pristup uslugama internetskih društvenih mreža u svrhu zaštite maloljetnika. Teret nametnut pružateljima takvih usluga, osobito u pogledu razvoja ili integracije odgovarajućih mehanizama provjere ili utvrđivanja dobi, ne može se smatrati nerazmjernim ili pretjeranim, s obzirom na cilj od javnog interesa koji se time ostvaruje, a to je zaštita maloljetnika mlađih od petnaest (15) godina od zdravstvenih rizika povezanih s ranom i intenzivnom uporabom društvenih mreža.
Dostupni empirijski podaci govore u korist donošenja mjere. Podaci zabilježeni u anketi Safeline 2025 pokazuju da mjera nije usmjerena na hipotetski ili apstraktni rizik, već na oblike izloženosti visokorizičnim okruženjima koji su već utvrđeni među maloljetnicima. Internetske navike djece u Grčkoj: U okviru istraživanja na nacionalnoj razini iz 2025. istražuju se izazovi u provedbi Akta o digitalnim uslugama. Nadalje, zahtjev da pružatelji usluga uvedu mehanizme za provjeru dobi smatra se razumnim s obzirom na to da se postojeći mehanizmi čine neprimjerenima. Posebno, prema istraživanju Safeline 2025, 66 % učenika osnovnih škola i 74 % učenika srednjih škola koji koriste društvene mreže priznaje da su prilikom registracije naveli lažnu dob, lako zaobilazeći mehanizme provjere dobi. Taj nalaz čini zahtjev proporcionalnim i izravno je povezan s potrebom za uklanjanjem određenog operativnog nedostatka. Internetske navike djece u Grčkoj: istraživanje na nacionalnoj razini iz 2025. kojim se istražuju izazovi u provedbi Zakona o digitalnim uslugama
Prijedlozi odredbi ograničavaju i teret za pružatelje usluga, budući da ne nameću ekskluzivno ili unaprijed određeno tehnološko rješenje. Umjesto toga, omogućuju uporabu različitih odgovarajućih metoda provjere dobi ili procjene dobi, uključujući jednakovrijedno rješenje Europske unije za provjeru dobi koje je integrirano u Gov.gr Wallet i Kids Wallet. Ta tehnološka neutralnost pružateljima omogućuje fleksibilnost u pogledu usklađenosti i smanjuje rizik od prekomjernog regulatornog ili financijskog opterećenja. Treba napomenuti i da se inicijativom EU-a za razvoj i stavljanje na raspolaganje tehničkog rješenja za zahtjev za provjeru dobi diljem Unije dodatno smanjuje opterećenje pružatelja usluga tako što im se besplatno pružaju relevantni tehnički alati.
To je opterećenje ublaženo i prijelaznim razdobljem do 1. siječnja 2027., kojim se pogođenim pružateljima usluga daje dovoljno vremena za tehničku i organizacijsku prilagodbu. Nadalje, mjera je ograničena u pogledu područja primjene. Ova mjera se ne odnosi na pristup maloljetnika internetu ili obrazovnim ili informativnim uslugama općenito, već konkretno na internetske usluge društvenih mreža, i to samo u odnosu na korisnike koji još nisu navršili petnaest (15) godina.
U tom je kontekstu svako opterećenje pružatelja usluga ograničeno, tehnički izvedivo i postupno provedivo, a svrha koja se ostvaruje posebno je važna. S druge strane, nepoduzimanje mjera omogućilo bi maloljetnicima da i dalje imaju nekontroliran pristup uslugama osmišljenima kako bi se maksimalno povećao angažman, unatoč dokumentiranim dokazima o prekomjernoj upotrebi, neodgovarajućem roditeljskom nadzoru, zaobilaženju dobnih ograničenja i izloženosti neprimjerenom sadržaju. Slijedom toga, teret nametnut mjerom je razuman i proporcionalan cilju zaštite maloljetnika.
10. Upućivanja na temeljne tekstove: Osnovni tekst ne postoji
11. Ne
12.
13. Ne
14. Ne
15. Ne
16.
Sa stajališta TBT-a: Ne
Sa stajališta SPS-a: Ne
**********
Europska komisija
Služba za kontakt Direktive (EU) 2015/1535
E-pošta: grow-dir2015-1535-central@ec.europa.eu
