Poruka 001
Priopćenje Komisijev- TRIS/(2026) 1412
Direktiva (EU) 2015/1535
Obavijest: 2026/0260/DE
Obavijest o nacrtu teksta iz države članice
Notification – Notification – Notifzierung – Нотификация – Oznámení – Notifikation – Γνωστοποίηση – Notificación – Teavitamine – Ilmoitus – Obavijest – Bejelentés – Notifica – Pranešimas – Paziņojums – Notifika – Kennisgeving – Zawiadomienie – Notificação – Notificare – Oznámenie – Obvestilo – Anmälan – Fógra a thabhairt
Does not open the delays - N'ouvre pas de délai - Kein Fristbeginn - Не се предвижда период на прекъсване - Nezahajuje prodlení - Fristerne indledes ikke - Καμμία έναρξη προθεσμίας - No abre el plazo - Viivituste perioodi ei avata - Määräaika ei ala tästä - Ne otvara razdoblje kašnjenja - Nem nyitja meg a késéseket - Non fa decorrere la mora - Atidėjimai nepradedami - Atlikšanas laikposms nesākas - Ma jiftaħx il-perijodi ta’ dewmien - Geen termijnbegin - Nie otwiera opóźnień - Não inicia o prazo - Nu deschide perioadele de stagnare - Nezačína oneskorenia - Ne uvaja zamud - Inleder ingen frist - Ní osclaíonn sé na moilleanna
MSG: 20261412.HR
1. MSG 001 IND 2026 0260 DE HR 22-05-2026 DE NOTIF
2. Germany
3A. Bundesministerium für Wirtschaft und Energie, Referat EB3
3B. Der Beauftragte der Bundesregierung für Kultur und Medien (BKM), Referat KM56 (E-Mail: km56@bkm.bund.de)
4. 2026/0260/DE - SERV30 - Mediji
5. Zakon o promicanju europskih audiovizualnih djela obvezom ulaganja za pružatelje medijskih usluga (Zakon o obvezi ulaganja u medije – MedienInvestVG)
6. Medijske usluge na zahtjev ili usluge videozapisa na zahtjev
7.
8. U skladu sa Zakonom o obvezi ulaganja u medije (MedienInvestVG), pružatelji medijskih usluga, tj. pružatelji usluga videozapisa na zahtjev i televizijske kuće s medijskim knjižnicama koje ostvaruju koristi od njemačkog tržišta, dužni su uložiti 8 posto svojeg neto prometa (odnosno, u slučaju javnih televizijskih kuća, svojih rashoda za programe) u proizvodnju i distribuciju europskih audiovizualnih djela. Cilj je osigurati stabilnu i održivu razinu ulaganja u njemačkom produkcijskom sektoru. Definirani udio tih ulaganja mora se dodijeliti za proizvodnju novih djela (60 %), za originalna djela na njemačkom jeziku (80 %) i za produkcije neovisnih filmskih producenata (70 %) putem podkvota. Nadalje, klauzulom o reverzibilnosti pravâ nastoji se ojačati položaj neovisnih filmskih producenata. Kako bi se istovremeno osigurala dovoljna fleksibilnost za tržište, klauzulom o izuzeću omogućuju se odstupanja od odredbi Zakona koje se odnose na ulaganja putem dobrovoljnog sporazuma između pružatelja medijskih usluga te jedne ili više reprezentativnih udruga proizvođača, pod uvjetom da se pružatelj medijskih usluga obveže na povećanje ulaganja od najmanje 12 posto i da se uspostave pošteni aranžmani o dodjeli prava korištenja. Njemački Savezni filmski odbor (FFA) provjerit će usklađenost sa zakonskim i dobrovoljnim obvezama na temelju povjerljivog prijenosa relevantnih podataka o prometu i dokumentacije o ulaganju, koje dostavljaju pružatelji medijskih usluga. U slučajevima neusklađenosti, FFA može nametnuti kompenzacijsku pristojbu. Nakon tri godine, učinkovitost Zakona ocijenit će povjerenik savezne Vlade za kulturu i medije (BKM), koji će o nalazima izvijestiti Bundestag.
9. Svrha zakona MedienInvestVG jest osigurati stabilnu i održivu razinu ulaganja i tržišni pluralizam, uz istodobno promicanje strukture europske i njemačke filmske industrije te konkurencije koja se temelji na inovacijama. Zakon stoga doprinosi održavanju konkurentnosti produkcijskog sektora u Njemačkoj i Europi te jačanju europske filmske i televizijske industrije, kao i kreativnih stručnjaka uključenih u taj sektor.
9.a Kako bi se postigao cilj jačanja njemačke i europske proizvodne industrije i osiguravanja raznolikosti ponuđenog sadržaja, zakonom MedienInvestVG zajamčeno je da se potrebna ulaganja ne usmjeravaju isključivo u dozvole za postojeće produkcije, već posebno u stvaranje novog sadržaja.
Obvezom raspodjele dijela ulaganja na djela proizvedena na izvornom njemačkom jeziku jača se industrija produkcije na njemačkom jeziku, promiče se kulturna raznolikost u audiovizualnom sektoru i podupire se njemački jezik, u mjeri u kojoj je to dopušteno pravom Unije. Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama državama članicama također je omogućeno donošenje mjera usmjerenih na očuvanje kulturne raznolikosti na audiovizualnom tržištu. Države članice mogu uvesti strože odredbe, kao što su zahtjevi koji se odnose na jezik, od onih utvrđenih u Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama, pod uvjetom da su u skladu s pravom Unije. Sud Europske unije (Sud EU-a) to je potvrdio u ispitivanju kvote za španjolski jezik (vidjeti presudu Suda EU-a od 5. ožujka 2009. – C‑222/07 – UTECA).
Prihvatljiva djela moraju proizvoditi uglavnom filmski producenti koji su neovisni o pružatelju medijskih usluga koji naručuje djelo (relativna neovisnost). Stoga se ta podkvota za može ispuniti samo ako pružatelj medijskih usluga nema korporativnu kontrolu nad proizvođačem. Time se jača tržišni pluralizam, čuva raznolikost proizvodne industrije i u konačnici donose koristi korisnicima.
Osim toga, cilj Zakona jest potaknuti filmske producente na inovacije i jačanje njihove ekonomske neovisnosti. Taj se cilj postiže omogućavanjem filmskim producentima da od razvoja i produkcije audiovizualnih djela profitiraju na održiviji način nego što je to prije bio slučaj. Trenutačno postoji strukturna neravnoteža između medijskih usluga i filmskih producenata, što narušava inovacijsku sposobnost sektora. Zakonom se taj problem rješava uvođenjem postupne reverzibilnosti pravâ u korist producenata, povezane s obvezom ulaganja. Ovim se mehanizmom neovisnim produkcijskim poduzećima omogućuje da s vremenom izgrade vlastiti katalog prava, da ta prava samostalno plasiraju na tržište te da ostvarene prihode ponovno ulože u razvoj novog, inovativnog sadržaja i projekata. Na taj će način nezavisni filmski producenti sudjelovati u gospodarskom uspjehu djela koja razvijaju i produciraju s većom razinom održivosti nego prije, čime će ojačati svoju gospodarsku otpornost i suprotstaviti se postojećem trendu prema visoko vertikalno integriranim korporativnim strukturama na tržištu produkcije.
Jačanje nezavisnih produkcija ne odnosi se isključivo na postizanje ekonomskih ciljeva. Također predstavlja bitan doprinos kulturnoj raznolikosti, kako je prepoznato u Konvenciji UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja (2005.). Obveza ulaganja i mehanizam reverzibilnosti pravâ nisu zasebne odredbe, već je riječ o usko povezanim instrumentima koji mogu ostvariti svoj puni regulatorni učinak samo ako se primjenjuju zajedno.
9.b Razvoj digitalnih medijskih tehnologija i povećanje pojasne širine prijenosa doveli su do novih usluga na zahtjev i, uslijed rastuće konvergencije medija, do radikalne transformacije u konzumaciji medija. Nelinearne usluge na zahtjev, posebno usluge videozapisa na zahtjev koje se temelje na pretplati i oglašavanju (S-VoD i A-VoD), sve su popularnije, dok je tradicionalna linearna televizija u padu. Tržištem dominiraju međunarodni pružatelji usluga kao što su Netflix, Amazon Prime Video, Apple TV i Disney+, čiji se katalozi uglavnom sastoje od djela koja su naručili ili zajednički proizveli, ali koja ne ispunjavaju kriterije „europskog djela”. Europska unija (EU) već je 2017. odgovorila na ta kretanja na tržištu: Kako bi se osigurala odgovarajuća ulaganja u europska djela, člankom 13. stavkom 2. Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama državama članicama omogućuje se da od pružatelja medijskih usluga s poslovnim nastanom na njihovu državnom području i pružatelja medijskih usluga usmjerenih na njihovo državno područje, ali s poslovnim nastanom u drugoj državi članici (takozvane prekogranične usluge) zahtijevaju izravna ulaganja u europska djela.
Nekoliko država članica EU-a, uključujući Francusku, Italiju, Portugal i Španjolsku, već se koristi tim europskim ovlaštenjem.
Donošenjem zakona MedienInvestVG, Njemačka također poduzima ovaj korak. S obzirom na obveze ulaganja koje su na temelju Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama uvedene u mnogim drugim državama članicama, nepostojanje takve obveze u Njemačkoj moglo bi dovesti do nepovoljnijeg položaja u pogledu tržišnog natjecanja. Pružatelji medijskih usluga mogli bi sve više preusmjeravati ulaganja koja su prethodno vršili u Njemačkoj u druge europske zemlje kako bi ispunili tamo važeće obveze. Prema Izvješću o ulaganjima televizijskih kuća i pružatelja usluga internetskog prijenosa sadržaja u europski originalni sadržaj od 11. rujna 2025. koji je objavio Europski audiovizualni opservatorij (str. 18.), ulaganja globalnih servisa za internetski prijenos sadržaja u Njemačkoj znatno zaostaju za onima u drugim državama članicama te, s obzirom na veličinu njemačkog produkcijskog tržišta, također ne ispunjavaju očekivanja.
9.c Istodobno, zakonom MedienInvestVG intervenira se u poduzetničku slobodu pružatelja medijskih usluga u najmanjoj potrebnoj mjeri: Pružatelji usluga ispunjavaju svoje obveze izravnim ulaganjima, zadržavajući pritom slobodu izbora odgovarajućeg filmskog producenta te žanra, oblika i sadržaja audiovizualnog djela koje će se producirati ili licencirati, u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Obveza ulaganja primjenjuje se na pružatelje medijskih usluga s vrlo različitim poslovnim modelima, programskim usmjerenjima te korporativnim strukturama. Kako bi se osigurao najveći mogući stupanj fleksibilnosti, člankom 9. omogućuje im se sklapanje sporazuma s jednim ili više predstavničkih udruženja filmskih producenata, čime se dopuštaju odstupanja od zahtjeva povezanih s ulaganjima iz Zakona. Tom takozvanom klauzulom o izuzeću štiti se proporcionalnost zakonske intervencije i jamči se da se obveza provodi na način koji je u skladu s temeljnim pravima.
Kako bi se koristio ovom fleksibilnosti, pružatelj medijskih usluga mora se obvezati na povećana ulaganja od najmanje dvanaest posto, a sporazum mora sadržavati odredbu o pravima korištenja kojom su u dovoljnoj mjeri uzeti u obzir interesi obiju strana. Time se osigurava da se zakonski ciljevi unutar okvira industrijskog sporazuma ostvare ili premaše barem u usporedivom opsegu. Klauzula o izuzeću jednako je dostupna svim pružateljima medijskih usluga.
Upravo ta posebna kombinacija dobrovoljnih obveza ulaganja u okviru pojedinačno dogovorenih sporazuma i zakonskih odredbi s jedne strane te zakonske minimalne kvote ulaganja za pružatelje medijskih usluga s druge strane omogućuje najveću moguću gospodarsku fleksibilnost uz istodobno jamčenje minimalnih razina ulaganja u Njemačkoj.
10. Upućivanje na temeljne tekstove: Temeljni tekstovi nisu dostupni
11. Ne
12.
13. Ne
14. Ne
15. Ne
16.
Sa stajališta TBT-a: Ne
Sa stajališta SPS-a: Ne
**********
Europska komisija
Služba za kontakt Direktive (EU) 2015/1535
E-pošta: grow-dir2015-1535-central@ec.europa.eu
