Poruka 001
Priopćenje Komisijev- TRIS/(2026) 1669
Direktiva (EU) 2015/1535
Obavijest: 2026/0313/IT
Obavijest o nacrtu teksta iz države članice
Notification – Notification – Notifzierung – Нотификация – Oznámení – Notifikation – Γνωστοποίηση – Notificación – Teavitamine – Ilmoitus – Obavijest – Bejelentés – Notifica – Pranešimas – Paziņojums – Notifika – Kennisgeving – Zawiadomienie – Notificação – Notificare – Oznámenie – Obvestilo – Anmälan – Fógra a thabhairt
Does not open the delays - N'ouvre pas de délai - Kein Fristbeginn - Не се предвижда период на прекъсване - Nezahajuje prodlení - Fristerne indledes ikke - Καμμία έναρξη προθεσμίας - No abre el plazo - Viivituste perioodi ei avata - Määräaika ei ala tästä - Ne otvara razdoblje kašnjenja - Nem nyitja meg a késéseket - Non fa decorrere la mora - Atidėjimai nepradedami - Atlikšanas laikposms nesākas - Ma jiftaħx il-perijodi ta’ dewmien - Geen termijnbegin - Nie otwiera opóźnień - Não inicia o prazo - Nu deschide perioadele de stagnare - Nezačína oneskorenia - Ne uvaja zamud - Inleder ingen frist - Ní osclaíonn sé na moilleanna
MSG: 20261669.HR
1. MSG 001 IND 2026 0313 IT HR 24-06-2026 IT NOTIF
2. Italy
3A. Ministero delle Imprese e del Made in Italy
Dipartimento Mercato e Tutela Direzione Generale Consumatori e Mercato
Divisione II. Normativa tecnica - Sicurezza e conformità dei prodotti, qualità prodotti e servizi
00187 Roma - Via Molise, 2
3B. Ministero dell’agricoltura, della sovranità alimentare e delle foreste
Direzione generale dello sviluppo rurale
DISR VII - Valorizzazione biodiversità animale
Via XX Settembre, 20 - 00187 Roma
4. 2026/0313/IT - C60A - Označivanje
5. Propisi kojima se uređuje „Nacionalni sustav kvalitete za dobrobit životinja – SQNBA” u skladu s člankom 224.a Uredbe sa zakonskom snagom br. 34 od 19. svibnja 2020. i operativni postupci za upravljanje zahtjevima certificiranja (specifikacijama) za tovne svinje i njihovo odobravanje [...]
6. Njima se uređuje SQNBA certifikacija, definiraju se zahtjevi za zdravlje i dobrobit životinja koji su viši od onih propisanih zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom za certifikaciju goveda i svinja uzgajanih na otvorenom, te se utvrđuju pravila trgovanja certificiranim životinjama i proizvodima.
7.
8. Nacionalni sustav kvalitete za dobrobit životinja (dalje u tekstu SQNBA) sustav je certificiranja za stočarska gospodarstva i životinjske proizvode koji potječu s njih, za dobrobit životinja, uspostavljena u skladu s člankom 224.a Zakonske uredbe br. 34 od 19. svibnja 2020., uvedene Zakonom o konverziji br. 77 od 17. srpnja 2020. (https://www.gazzettaufficiale.it/eli/id/2020/07/18/20A03914/sg)
Sustav je rezultat suradnje Ministarstva poljoprivrede, prehrambene suverenosti i šumarstva (MASAF), Ministarstva zdravstva i talijanskog akreditacijskog tijela Accredia i ima za cilj definirati osnovni nacionalni program proizvodnje s ciljem poboljšanja održivosti proizvodnih procesa i transparentnosti u odnosu na potrošače.
Predloženom se tehničkom uredbom (članci od 1. do 11.) utvrđuje postupak za definiranje zahtjeva za zdravlje i dobrobit životinja, koji su viši od onih propisanih zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom, za kvalifikaciju upravljanja procesom uzgoja namijenjenim za proizvodnju hrane. Nadalje, pojašnjava se da je sudjelovanje u SQNBA dobrovoljno te da je pravo pristupa zajamčeno svim operaterima u državama članicama Europske unije koji su za to legitimno zainteresirani. Konačno, njome se uređuje i izdavanje certifikata o sukladnosti sa zahtjevima SQNBA, te postupci i metode kojima osobe koje pripadaju predmetnom proizvodnom lancu mogu stavljati na tržište životinje iz certificiranog stada ili proizvode životinjskog podrijetla. U međuvremenu, u članku 12. navodi se da su, na prijedlog Tehničkog i znanstvenog odbora za dobrobit životinja (CTSBA), kako je predviđeno člankom 10. Uredbe, definirani zahtjevi certificiranja (specifikacije) koji se odnose na goveda i svinje za tov koje se uzgajaju na otvorenom, čiji su tekstovi navedeni u Prilogu 3.
Naposljetku, člankom 13. prijedloga predviđa se istodobno stavljanje izvan snage prethodnog nacionalnog zakonodavstva o SQNBA-u.
9. Cilj je SQNBA-e uspostaviti nacionalni okvir za poboljšanje održivosti proizvodnih procesa i povećanje transparentnosti za potrošače.
Nacrt je ponovno podnesen kako bi se uzelo u obzir povlačenje najavljeno u poruci br. 009 od 22. travnja 2026. (obavijest 2026/0075/IT), u kojoj Komisija smatra da je potrebno staviti izvan snage prethodne uredbe o SQNBA-u i zamijeniti ih novim nacrtom.
Prijedlog, stavljanjem izvan snage prethodnog nacionalnog zakonodavstva, obuhvaća i postupak za definiranje zahtjeva za zdravlje i dobrobit životinja, koji su viši od onih utvrđenih u relevantnim europskim i nacionalnim standardima, a čiji je cilj reguliranje upravljanja procesom uzgoja životinja namijenjenih proizvodnji hrane, te zahtjeve za certificiranje (specifikacije) koji se odnose na goveda i svinje za tov koje se uzgajaju na otvorenom. Članstvo u SQNBA-u dobrovoljno je, a pravo pristupa zajamčeno je svim gospodarskim subjektima u Europskoj uniji na koje se to legitimno odnosi (članak 1. stavak 1.). Konačno, njome se uređuje i izdavanje certifikata o sukladnosti sa zahtjevima SQNBA, te postupci i metode kojima razne osobe mogu stavljati na tržište životinje iz certificiranog stada ili proizvode životinjskog podrijetla.
Rezultati Eurobarometra iz 2016. i 20213. ističu rastuću zabrinutost talijanskih i europskih građana u vezi s dobrobiti životinja i smanjenjem upotrebe antibiotika u stočarstvu. Taj interes upućuje na povećanje broja inicijativa za označivanje usmjerenih na pružanje transparentnih informacija o tim pitanjima. Ovaj trend potvrđuje i „Studija o označivanju dobrobiti životinja – Završno izvješće” Europske komisije, koja je utvrdila snažnu potražnju za informacijama o uvjetima uzgoja životinja, osobito o slobodi kretanja, smještajnim uvjetima, pristupu otvorenom prostoru i praksama klanja. U studiji se naglašava i da su potrošači zainteresirani za sustave označivanja kojima se potvrđuju visoki standardi dobrobiti životinja, posebno tijekom faza uzgoja i klanja.
Anketa koju je 2022. provela AISA–Federchimica2 potvrđuje i važnost koju Talijani pridaju dobrobiti životinja. Više od 80 % ispitanika smatra da kvaliteta proizvoda ovisi o kvaliteti uzgoja životinja, dok gotovo polovica ispitanika smatra da je potrebno dodatno poboljšati životne uvjete životinja. Među glavnim utvrđenim mjerama su smanjenje upotrebe antibiotika, poboljšanje praćenja zdravlja životinja i smanjenje gustoće populacije na poljoprivrednim gospodarstvima. Većina ispitanika navela je i da bi bila spremna platiti više za proizvode proizvedene u skladu sa standardima dobrobiti životinja, prepoznajući središnju ulogu koju poljoprivrednici i veterinari imaju u promicanju održivijih i odgovornijih sustava proizvodnje.
Stoga se nacrtom tehničkog propisa ne samo promiče dobrobit životinja na poljoprivrednim gospodarstvima općenito, već se osigurava i da sve veći broj potrošača može pronaći certificirane proizvode na tržištu s poljoprivrednih gospodarstava na kojima dobrobit životinja prekoračuje obvezne standarde.
9.a — Koji je rizik za legitimni cilj od javnog interesa koji se nastoji ukloniti prijavljenom mjerom?
Nacrtom tehničkog propisa nastoji se dati veći poticaj novim europskim strategijama kako bi se što prije postigli postavljeni ciljevi za poboljšanje dobrobiti životinja i borbu protiv antimikrobne otpornosti. U tom pogledu, novim europskim strategijama nastoji se nagraditi gospodarstva koja su istinski predana poboljšanju zdravlja i dobrobiti životinja iz uzgoja, kao i ograničavanju uporabe antimikrobnih sredstava na poljoprivrednim gospodarstvima. Ta poljoprivredna gospodarstva mogu iskoristiti poticaje kako bi ubrzala postizanje tih ciljeva i, u skladu s odredbama predloženog tehničkog propisa SQNBA-e, krajnjim potrošačima osigurala vidljivost proizvoda koji ispunjavaju iznadprosječne standarde dobrobiti životinja i druge standarde.
Kako mjera doprinosi postizanju navedenog cilja?
SQNBA zapravo obuhvaća zahtjeve i postupke koji se odnose na upravljanje fazom uzgoja, zdravlje i dobrobit životinja, imajući na umu da pozitivan učinak na te aspekte utječe na povezane troškove, produktivnost životinja, upotrebu lijekova, antimikrobnu otpornost i smanjenje emisija na poljoprivrednim gospodarstvima, a to su aspekti koji su sad ključni za održivost poljoprivrede. Naknadno dobivena certifikacija omogućit će uključenim subjektima da upotrebljavaju posebne informacije namijenjene razlikovanju stavljanja na tržište i označivanja životinja i proizvoda koji potječu iz istog sustava kvalitete.
— Ostvaruje li se cilj javnog interesa dosljedno i sustavno, i ako da, na koji način?
SQNBA je sustav dobrovoljnog certificiranja u kojoj će se dionici dobrovoljno pridržavati posebnih kodeksa prakse koji utvrđuju zahtjeve za certificiranje. Poticajima predviđenima u strateškom planu u okviru ZPP-a potaknut će se sudjelovanje u SQNBA-i, a sve veća potražnja za proizvodima s poljoprivrednih gospodarstava koja su predana osiguravanju viših standarda dobrobiti životinja omogućit će postizanje postavljenih ciljeva.
9.b Koje je područje primjene ograničenja na unutarnjem tržištu uvedenog priopćenim nacrtom mjere? Kako će ova mjera utjecati na prekograničnu trgovinu i usluge? Nacrt tehničke uredbe neće podrazumijevati nikakva ograničenja na tržištu. Stavljanje na tržište u Italiji proizvoda dobivenih u okviru drugih certificiranih sustava kvalitete za dobrobit životinja i koji potječu iz drugih država članica ne nameće nikakvu zabranu niti ometa ili ograničava slobodno kretanje hrane, u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani. Među ostalim, člankom 38. stavkom 2. dopušta se, u okviru mogućnosti predviđenih u članku 39. u nastavku, mogućnost da se nacionalnim odredbama uređuju pitanja koja nisu posebno usklađena. Stoga se predloženim tehničkim propisom ni na koji način ne isključuje mogućnost stavljanja na tržište u Italiji proizvoda označenih u skladu s certificiranim sustavima kvalitete za dobrobit životinja, pod uvjetom da su proizvedeni u skladu s tehničkim propisima koje su odobrile države članice podrijetla i da su namijenjeni krajnjem potrošaču u Italiji. U slučaju da se ti proizvodi ponovo označavaju u Italiji, talijanski subjekt mora se pridržavati specifikacija zemlje podrijetla proizvoda i raditi u skladu s njima, za primjenjive faze lanca koje će se odvijati u Italiji. Naposljetku, treba napomenuti da se člankom 3. stavkom 2. nacrta predviđa prilagodba postupaka samo za tehničke norme koje je MASAF već priznao ili odobrio ili za dobrovoljne potvrde koje izdaju certifikacijska tijela koja djeluju isključivo u Italiji, a koje sadržavaju informacije o dobrobiti životinja, biološkoj sigurnosti na poljoprivrednim gospodarstvima i veterinarsko-medicinskim proizvodima. Navedeni članak 3. stoga ni na koji način nije usmjeren na druge sustave kvalitete koji se odnose na dobrobit životinja, a koji su zakonito uspostavljeni u drugim državama članicama. — Zašto postojeća posebna ili opća pravila (na primjer, zakonodavstvo o sigurnosti proizvoda ili zaštiti potrošača) nisu dovoljna za zaštitu cilja ili ciljeva od javnog interesa koji se nastoje ostvariti? Je li mjera predviđena u priopćenom nacrtu najmanje restriktivna mjera ili postoje manje restriktivne mjere s obzirom na njezin utjecaj na unutarnje tržište? Nadalje, predmetni prijedlog predstavlja jedinstveni referentni okvir za dobrovoljno certificiranje dobrobiti životinja, temeljen na procjeni znanstvenih parametara, a cilj mu je uvesti red u različite protokole certificiranja koji su trenutno na snazi, čime se doprinosi jasnijim informacijama za potrošače. Nadalje, unatoč nekoliko prijedloga u tom pogledu, ne postoji zakonodavstvo na razini EU-a kojim se uređuje označivanje radi dobrobiti životinja. Koje su manje restriktivne alternative razmotrene? Prijedlog ima za cilj uspostaviti viši standard dobrobiti od onog koji je propisan obveznim zakonodavstvom te predviđa i postupno uvođenje određenih zahtjeva. To je prvi korak prema omogućivanju odlučnog prelaska na poljoprivredna gospodarstva koja primjenjuju strože standarde dobrobiti. Alternativa je opcija „nula”; stoga ne postoje alternative. Zašto su ove alternative isključene?
Riječ je o intervenciji u prvoj fazi kojom se omogućuje srednjoročna procjena uvođenja dodatnih zahtjeva. Zašto odabrana mjera predstavlja najmanje restriktivan način postizanja cilja? Budući da je riječ o intervenciji u prvoj fazi kojom se uvode zahtjevi za koje se očekuje da će ih ispuniti širok raspon poljoprivrednika, uz istovremeno podizanje standarda dobrobiti životinja i pokretanje pozitivnog ciklusa koji može nastaviti rasti.
9.c Nameće li mjera ograničenja proporcionalna važnosti cilja od javnog interesa koji se želi postići ili, gdje je to primjenjivo, ozbiljnosti rizika i vjerojatnosti njegovog nastanka?
Smatra se da je certificiranje sa strožim zahtjevima proporcionalno važnosti postavljenog cilja od javnog interesa. Sudjelovanje je dobrovoljno.
— Je li zaštita javnog interesa koju je mjera trebala osigurati ocijenjena s obzirom na stupanj zadiranja u funkcioniranje unutarnjeg tržišta? Zašto su nadležna tijela zaključila da zaštita javnog interesa ima prednost pred stvaranjem prepreke unutarnjem tržištu?
S obzirom na prirodu mjere, ona ne stvara nikakvo unutarnje ometanje; naprotiv, ima za cilj poboljšati dobrobit životinja i omogućiti specifično označivanje dobivenih proizvoda, a da pritom ne šteti proizvodima onih koji odluče ne pridružiti se SQNBA.
— Koliko je ozbiljan neuspjeh u služenju javnom interesu u usporedbi s potencijalnom štetom koju uzrokuje ograničenje?
Smatra se da će koristi koje će se ostvariti biti značajne i da to neće naštetiti trenutačnom sustavu stavljanja na tržište, koji ostaje na snazi.
10. Upućivanja na temeljne tekstove: Temeljni tekstovi nisu dostupni
11. Ne
12.
13. Ne
14. Ne
15. Ne
16.
Sa stajališta TBT-a: Ne
Sa stajališta SPS-a: Ne
**********
Europska komisija
Služba za kontakt Direktive (EU) 2015/1535
E-pošta: grow-dir2015-1535-central@ec.europa.eu
