Poruka 901
Priopćenje Komisijev- TRIS/(2026) 1285
Postupak za dostavljanje informacija EK - EFTA
Obavijest: 2026/9007/NO
Notification – Notification – Notifzierung – Нотификация – Oznámení – Notifikation – Γνωστοποίηση – Notificación – Teavitamine – Ilmoitus – Obavijest – Bejelentés – Notifica – Pranešimas – Paziņojums – Notifika – Kennisgeving – Zawiadomienie – Notificação – Notificare – Oznámenie – Obvestilo – Anmälan – Fógra a thabhairt
Does not open the delays - N'ouvre pas de délai - Kein Fristbeginn - Не се предвижда период на прекъсване - Nezahajuje prodlení - Fristerne indledes ikke - Καμμία έναρξη προθεσμίας - No abre el plazo - Viivituste perioodi ei avata - Määräaika ei ala tästä - Ne otvara razdoblje kašnjenja - Nem nyitja meg a késéseket - Non fa decorrere la mora - Atidėjimai nepradedami - Atlikšanas laikposms nesākas - Ma jiftaħx il-perijodi ta’ dewmien - Geen termijnbegin - Nie otwiera opóźnień - Não inicia o prazo - Nu deschide perioadele de stagnare - Nezačína oneskorenia - Ne uvaja zamud - Inleder ingen frist - Ní osclaíonn sé na moilleanna
MSG: 20261285.HR
1. MSG 901 IND 2026 9007 NO HR 08-05-2026 NO NOTIF
2. Norway
3A. Royal Ministry of Trade, Industry and Fisheries
Departement of Trade Policy
P.O. Box 8090, Dep
NO-0032 Oslo
Norway
3B. The Ministry of Children and Families
Department of Childhood, Youth and Familiy Affairs
P.O. Box 8036, Dep
0030 Oslo
Norway
The Ministry of Digitalisation and Public Governance
P.O. Box 8004, Dep
0030 Oslo
Norway
4. 2026/9007/NO - SERV60 - Internetske usluge
5. Prijedlog Zakona o uvođenju dobne granice za korištenje društvenih mreža
6. Usluge društvenih mreža, usluge informacijskog društva.
7.
8. Nacrtom Zakona uvodi se dobna granica za korištenje društvenih mreža u Norveškoj, kojom se sprječava pristup djece društvenim mrežama do godine u kojoj će navršiti 16 godina.
Svrha Zakona jest zaštititi djecu od potencijalno štetnih učinaka društvenih mreža; vidjeti članak 2. procjene učinka o rizicima koje donose društvene mreže, kao i članak 1. nacrta Zakona.
Društvene mreže obuhvaćene Zakonom jesu usluge informacijskog društva koje korisnicima omogućuju izradu profila i uspostavu kontakta s drugim korisnicima te pohranu i širenje u javnosti sadržaja koji su prenijeli korisnici bez uredničke kontrole nad sadržajem; vidjeti definiciju društvenih mreža u članku 3.2. procjene učinka i članku 2. nacrta Zakona.
Razmatra se nekoliko izuzeća u pogledu dobne granice, uključujući za usluge koje prvenstveno nude računalne igre, kupnju i prodaju robe ili usluga, zatvorene grupe povezane s obrazovanjem i rekreacijskim aktivnostima itd. te usluge digitalne razmjene poruka; vidjeti članak 3.4. procjene učinka i članak 2. stavak 2. nacrta Zakona. Izuzeća će se razmatrati tijekom postupka savjetovanja u pogledu EGP-a.
Dva alternativna prijedloga podnose se na savjetovanje u pogledu EGP-a: jedan s uvjetom štetnosti i jedan bez uvjeta štetnosti. Ministarstva razmatraju treba li se dobna granica primjenjivati samo na štetne društvene mreže; vidjeti članak 3.3. procjene učinka te članak 2. stavak 3. i članak 4. nacrta Zakona. Ako ministarstva zaključe da bi trebalo uključiti uvjet štetnosti, to može dovesti do izmjena izuzeća utvrđenih u članku 2. stavku 2. nacrta Zakona jer se potreba za takvim izuzećima može smanjiti.
Zakon se primjenjuje na usluge društvenih mreža koje su usmjerene na norveško tržište ili koje pružaju subjekti s poslovnim nastanom u Norveškoj; vidjeti članak 3.7. procjene učinka i članak 3. nacrta Zakona za zemljopisno područje primjene Zakona.
Nisu predložene sankcije zbog nepoštovanja dobne granice koje bi se izricale djeci ili roditeljima.
Pretpostavlja se da pružatelji društvenih mreža provode odgovarajuće mjere, uključujući rješenje za provjeru dobi prilagođeno privatnosti koje je u skladu s pravom EGP-a, kako bi se osiguralo poštovanje nacionalne dobne granice. Pretpostavlja se da se dobna granica može provoditi na temelju Zakona o digitalnim uslugama nakon što ovaj propis bude uključen u Sporazum o EGP-u i prenesen u norveško pravo.
Predlaže se da nacionalna nadležna tijela odrede koje će društvene mreže prema definiciji iz Zakona imati dobnu granicu u skladu s nacionalnim pravom te da ih nadziru; vidjeti članak 3.8. procjene učinka i članak 5. nacrta Zakona.
Prema mišljenju Ministarstva za djecu i obitelji te Ministarstva digitalizacije i javne uprave, prijedlog je u skladu s pravom EGP-a; vidjeti članak 4. procjene učinka.
9. Svrha Zakona jest zaštititi djecu od potencijalno štetnih učinaka društvenih mreža. Zakon čini dio norveške politike Vlade o zaštiti djece na internetu; vidjeti izvješće br. 32 upućeno Stortingu (2024.–2025.) za informacije o politici Vlade u tom području.
Ministarstva smatraju da je uvođenje dobne granice za korištenje društvenih mreža do godine u kojoj će dijete navršiti 16 godina prikladna, nužna i proporcionalna mjera, u skladu s pravom EGP-a; vidjeti članak 4. procjene učinka.
9.a Primjerenost
Norveška Uprava za zdravstvo izradila je nacionalne savjete o uporabi pametnih uređaja za djecu. Iz tog savjeta proizlazi da bi djeca mlađa od 18 godina trebala poštovati dobne granice i ograničiti korištenje društvenih mreža. Uzimajući u obzir rizike povezane s upotrebom društvenih mreža kako je utvrđeno u članku 2. procjene učinka, ministarstva smatraju da to nije dovoljno pored savjeta o uporabi pametnih uređaja i drugih edukativnih mjera. Danas mnoge platforme primjenjuju dobnu granicu od 13 godina. Međutim, s obzirom na to da imaju malu kontrolu nad stvarnom dobi korisnika, to nije dovoljno za zaštitu djece.
Ministarstva smatraju da uvođenje nacionalne dobne granice za korištenje društvenih mreža predstavlja odgovarajuću mjeru za zaštitu djece od rizika povezanih s društvenim mrežama. Primjenjivat će se na svu djecu mlađu od dobne granice te će predstavljati točniju i djelotvorniju mjeru za zaštitu djece. Nakon što se Zakon o digitalnim uslugama provede u norveškom pravu, platforme će morati osigurati dobnu granicu pomoću propisa u Zakonu o digitalnim uslugama. Ministarstva smatraju da će se time pružiti odgovarajuća zaštita djeci, iako se za zaobilaženje dobne granice mogu upotrebljavati tehnički alati. Ministarstva naglašavaju da sama dobna granica nije dovoljna za zaštitu svih prava djece na društvenim mrežama ili internetu. Upućuje se na prethodno navedeno izvješće br. 32 upućeno Stortingu (2024.–2025.) o politici Vlade u tom području.
9.b Mjera je potrebna jer su se druge, manje nametljive mjere pokazale nedostatnima. Poduzeća koja nude platforme danas imaju vlastita dobna ograničenja, ali ne i dovoljno učinkovite kontrole dobi. Informacije za roditelje, smjernice u školama i zahtjevi na platformama za bolje okruženje za djecu nisu spriječili brojnu djecu mlađu od preporučene dobi da koriste društvene mreže; vidjeti članak 2. Praksa je pokazala da je djeci i roditeljima teško oduprijeti se pritisku korištenja društvenih mreža kad ih mnogi vršnjaci koriste. Uporaba pametnih uređaja opsežna je, a norveška djeca i mladi zauzimaju visoko mjesto na svjetskoj razini kad je riječ o uporabi pametnih uređaja, društvenih mreža i digitalne tehnologije.
Trenutačna situacija predstavlja neprihvatljivo visok rizik za djecu i mlade, a Vlada ima pozitivne obveze da ih zaštiti od tog rizika. Upućuje se na članak 2. procjene učinka o rizicima povezanima s društvenim mrežama. Ministarstva stoga smatraju da je važno provesti mjere kako bi se osiguralo da sva djeca odrastaju na siguran način u digitalnom svijetu. Znanje o tome kako digitalna tehnologija utječe na djecu brzo se razvija, ali još uvijek zaostaje za tehnologijom koja karakterizira svakodnevni život djece. Ministarstva stoga smatraju primjerenim primijeniti pristup utemeljen na predostrožnosti kako djeca koja odrastaju ne bi bila izložena tehnologiji koja može biti štetna za njih i njihov razvoj.
Uvođenjem dobne granice pruža se jasan okvir za korištenje društvenih mreža. Time će se također pružiti potpora roditeljima u ograničavanju uporabe društvenih mreža za njihovu djecu jer se Zakonom utvrđuju jasna ograničenja koja se primjenjuju na sve. Ministarstva stoga smatraju da je potrebno uvesti zakonsku dobnu granicu kako bi se smanjio rizik od uporabe društvenih mreža za djecu i mlade.
9.c Kako bi mjera bila proporcionalna, koristi od zaštite djece moraju se odvagnuti u odnosu na negativne posljedice za djecu, roditelje, platforme i druge. Uvođenjem dobne granice zadire se u nekoliko ljudskih prava djece, uključujući pravo na izražavanje i pravo na privatnost. Ministarstva su stoga naglasila da Zakon ne bi trebao nadilaziti ono što je potrebno za zaštitu djece.
Prvo, to se odnosi na pitanje koju dobnu granicu treba postaviti: dobna granica ne smije biti viša od onoga što je potrebno za zaštitu djece. Gornja dobna granica trebala bi biti dovoljno visoka kako bi se osiguralo da djeca imaju dovoljnu razinu zrelosti da se zaštite od rizika koje predstavljaju društvene mreže. Nema dovoljno objektivnih dokaza za utvrđivanje odgovarajuće razine zrelosti i razvoja.
Razmotrili smo različite načine utvrđivanja dobne granice, uključujući pitanje to treba li dopustiti pristanak roditelja. To donosi rizik od zaobilaženja dobne granice te rizik da će se na roditelje vršiti pritisak da djeci koja nisu dovoljno zrela omoguće pristup društvenim mrežama jer su njihovi prijatelji već dobili pristup. Stoga smo došli do zaključka da je najučinkovitiji način zaštite djece postavljanje apsolutne dobne granice.
Predlažemo da se dobna granica postavi na godinu u kojoj dijete navršava 16 godina. To znači da se korištenje društvenih mreža odgađaju do godine u kojoj osoba započinje srednju školu. Do tog trenutka djeca su općenito zrelija i bolje opremljena za korištenje društvenih mreža. Utvrđivanjem dobne granice s obzirom na godinu u kojoj osoba navršava 16 godina, a ne s obzirom na točan datum rođenja, može se pridonijeti smanjenju isključenosti djece u istoj skupini.
Kako bismo dodatno osigurali da je Zakon proporcionalan, razmatramo uvođenje uvjeta prema kojem bi ograničenje dobne granice obuhvaćalo samo štetne društvene mreže; vidjeti članak 3.3. procjene učinka. Time se može doprinijeti tome da mjerom neće biti obuhvaćene društvene mreže s malim ili vrlo malim rizikom, poput onih na kojima mladi preporučuju filmove i knjige. Nadalje, predlaže se nekoliko izuzeća od dobne granice kako bi se osiguralo da mjera ne nadilazi ono što je potrebno (vidjeti članak 3.4. procjene učinka).
Uvođenje dobne granice potencijalno može dovesti do neželjenih posljedica, kao što je povećano korištenje nereguliranih platformi ili zaobilaženje provera dobi. Međutim, ministarstva smatraju da je uvođenje dobne granice i prikladno i važno te da bi to moglo imati normativni učinak. Svi nedostaci u pogledu uvođenja dobne granice također se moraju procijeniti u odnosu na rizik svojstven trenutačnoj situaciji; prema mišljenju ministarstava, rizik kojem su mladi danas izloženi neodrživ je.
Ministarstva pretpostavljaju da platforme provode provjeru dobi na način kojim se štiti privatnost i u ostalim je u pogledima u skladu s pravom EGP-a te da to za platforme neće biti nerazumno opterećujuće.
10. Upućivanje na temeljne tekstove: Ne postoji temeljni tekst.
11. Ne
12.
13. Ne
14. Ne
15. Da
16.
Sa stajališta TBT-a: Ne
Sa stajališta SPS-a: Ne
**********
Europska komisija
Služba za kontakt Direktive (EU) 2015/1535
E-pošta: grow-dir2015-1535-central@ec.europa.eu
