Poruka 001
Priopćenje Komisijev- TRIS/(2025) 3719
Direktiva (EU) 2015/1535
Obavijest: 2025/0777/DE
Obavijest o nacrtu teksta iz države članice
Notification – Notification – Notifzierung – Нотификация – Oznámení – Notifikation – Γνωστοποίηση – Notificación – Teavitamine – Ilmoitus – Obavijest – Bejelentés – Notifica – Pranešimas – Paziņojums – Notifika – Kennisgeving – Zawiadomienie – Notificação – Notificare – Oznámenie – Obvestilo – Anmälan – Fógra a thabhairt
Does not open the delays - N'ouvre pas de délai - Kein Fristbeginn - Не се предвижда период на прекъсване - Nezahajuje prodlení - Fristerne indledes ikke - Καμμία έναρξη προθεσμίας - No abre el plazo - Viivituste perioodi ei avata - Määräaika ei ala tästä - Ne otvara razdoblje kašnjenja - Nem nyitja meg a késéseket - Non fa decorrere la mora - Atidėjimai nepradedami - Atlikšanas laikposms nesākas - Ma jiftaħx il-perijodi ta’ dewmien - Geen termijnbegin - Nie otwiera opóźnień - Não inicia o prazo - Nu deschide perioadele de stagnare - Nezačína oneskorenia - Ne uvaja zamud - Inleder ingen frist - Ní osclaíonn sé na moilleanna
MSG: 20253719.HR
1. MSG 001 IND 2025 0777 DE HR 19-12-2025 DE NOTIF
2. Germany
3A. Bundesministerium für Wirtschaft und Energie, Referat EB3
3B. Staatskanzlei des Landes Rheinland-Pfalz, Referat 241, Peter-Altmeier-Allee 1 in 55116 Mainz, Tel.: 0049-6131-16-4711, Fax: 0049-6131-16-4721 E-Mail: medienreferat@stk.rlp.de
4. 2025/0777/DE - SERV30 - Mediji
5. Deveti državni ugovor o izmjeni državnih ugovora o zakonu o medijima
6. Pružatelji telekomunikacijskih usluga kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki 3. MStV-a [Ugovor o međudržavnim medijima] koji su pružatelji internetskih platformi kako su definirane u Uredbi (EU) 2022/2065
7.
8. U Ugovor o međudržavnim medijima umeće se nova odredba u obliku novog članka 109.a MStV-a.
Radi učinkovitog i djelotvornog neovisnog nadzora regulatorna tijela za medije (državna medijska tijela) trebala bi moći upotrebljavati tehničke alate kojima se automatski podupire otkrivanje i provjera potencijalno nezakonitog sadržaja i usluga na internetu, među ostalim, upotrebom sustava koji se temelje na umjetnoj inteligenciji. Ne bi ih smjele ometati mjere koje poduzimaju internetske platforme.
S obzirom na to da se u tom području uzimaju u obzir temeljna prava, upotreba takvih tehničkih pomagala opisana je u članku 109.a Nacrta MStV kao posebna norma zakona o medijima kojom se ne utječe na zahtjeve Uredbe o umjetnoj inteligenciji i koja je u skladu sa zahtjevima za zaštitu podataka, uključujući Opću uredbu o zaštiti podataka.
Normom se uporaba tehničkih sredstava ograničava na određena zakonska kršenja u okviru nadzora medija i služi za usporedbu medijskog sadržaja na telemedijima i u radiodifuziji za moguća kršenja, posebno u području zakonski definiranog apsolutno nedopuštenog sadržaja kao što su predstavljanje propagande, uporaba simbola neustavnih organizacija, poticanje na mržnju, kršenje ljudskog dostojanstva ili veličanje nasilja/rata (članak 4. stavak 1. Međudržavnog ugovora o zaštiti ljudskog dostojanstva i zaštiti maloljetnika u radiodifuziji i telemedijima, Međudržavni ugovor o zaštiti maloljetnika – JMStV).
Osim određivanja područja primjene odgovarajućih tehničkih sredstava, u normi se navode smjernice o funkcionalnosti, upotrebi, evaluaciji, transparentnosti i nadzoru.
Točnije, definirana su pravila za rukovanje (posebnim) osobnim podacima.
Uporaba takvih tehničkih pomagala u velikoj mjeri ovisi o operaterima infrastrukture koji ne ometaju njihovu uporabu. To posebno znači da opće zaštitne mjere koje koriste internetske platforme, primjerice za sprječavanje tehnika prikupljanja podataka (scrapinga), moraju biti propusne za potrebe medijske regulacije Osim postojeće obveze pružatelja (sadržaja) da omoguće nadzor nad svojim uslugama, kako je utvrđeno u članku 109. stavku 4. Ugovora o međudržavnim medijima (MStV) i članku 21. stavku 3. JMStV-a, za pružatelje infrastrukture uvodi se i posebna obveza sučelja za uporabu tehničkih sredstava. Ta se obveza odnosi na internetske platforme, a time i na telemedijske usluge, koje, za razliku od pružatelja sadržaja i medijskih platformi, ne nude vlastiti sadržaj ili opće usluge pod vlastitom odgovornošću. To su u osnovi medijski posrednici kako su definirani u članku 2. stavku 2. točki 16. MStV-a. Uvođenjem obveze da se ne ometa pristup medijskim regulatorima ili da se osigura potrebno sučelje, omogućuje se pristup sadržaju za koji su odgovorne treće strane, a time i nadzor nad tim sadržajem ili pružateljima sadržaja. Samo relevantni, javno dostupni podaci navedeni u stavcima 2. i 3., ali ne i ugovorni podaci ili podaci pohranjeni iza korisničkih računa, smiju biti dostupni putem sučelja
Priloženi su Međudržavni ugovor o medijima (MStV) i Međudržavni ugovor o zaštiti ljudskog dostojanstva i zaštiti maloljetnika u radiodifuziji i telemedijima (Međudržavni ugovor o zaštiti maloljetnika – JMStV) u njihovim postojećim verzijama (posljednje izmjene stupile su na snagu 1. prosinca 2025.). Novu normu treba uključiti u MStV; odnosi se na oba skupa pravila.
9. Djelotvoran i učinkovit nadzor medija, kako je propisano člankom 30. stavkom 4. Direktive 2010/13/EU, koji svoje zadaće mora obavljati nepristrano i transparentno u skladu s odredbama članka 30. stavka 2. Direktive 2010/13/EU te podliježe odgovarajućim zahtjevima na temelju članka 7. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1083, više se ne može osigurati tradicionalnim metodama ručnog istraživanja i istrage s obzirom na veliku količinu sadržaja dostupnog na internetu. Samo se uz potporu automatiziranih alata, uključujući one temeljene na umjetnoj inteligenciji, može učinkovito odgovoriti na povećanu količinu sadržaja i s tim povezani porast broja pravnih povreda. Uporaba tehničkih alata ne samo da omogućuje praćenje većeg broja stavki sadržaja. Omogućuje se i viši stupanj nepristranosti širim pristupom istraživanju koji je neutralan s obzirom na dobavljača, kao i bolja zaštita zaposlenika koji se suočavaju s inkriminirajućim materijalima.
Kako bi se uravnotežila temeljna prava, osobito prava na zaštitu podataka, oblikovanje i uporaba tehničkih sredstava moraju biti zakonski uređeni i u konačnici ograničeni.
Kad je riječ o pravnim povredama koje počine pružatelji sadržaja, prvenstveno se upotrebljavaju tehnička sredstva. Internetske platforme kako su definirane Uredbom (EU) 2022/2065, na koje se kao posredničke usluge primjenjuju povlastice u pogledu odgovornosti iz članka 6. Uredbe (EU) 2022/2065, ostaju nepromijenjene. Međutim, kontroliraju pristup sadržaju koji prenose i mogu blokirati upotrebu tehničkih sredstava medijskog nadzora (koja, na primjer, rade na temelju „scrapinga” (prikupljanja podataka)) te time ometaju djelotvoran i učinkovit medijski nadzor sadržaja koji prenose. Sposobnost regulatornih tijela za medije da otkriju nezakoniti sadržaj jedan je od temelja povlastice odgovornosti za internetske platforme, koje podliježu obvezama djelovanja samo ako imaju saznanja o postojanju nezakonitog sadržaja ili ako su obaviještene o tome. Obvezom koja je u konačnici utvrđena u nacrtu, a odnosi se na osiguravanje barem jednog sučelja, zabranjuje se svako ometanje nadzora medija. Prethodi mehanizmima iz Uredbe (EU) 2022/2065 i članka 28.b stavka 1. Direktive 2010/13/EU, u skladu s kojima internetske platforme ili pružatelji platformi za razmjenu videozapisa mogu pod određenim uvjetima biti obvezni sami poduzeti mjere protiv određenog sadržaja.
10. Upućivanje na temeljne tekstove: Temeljni tekstovi nisu dostupni
11. Ne
12.
13. Ne
14. Ne
15. Ne
16.
Sa stajališta TBT-a: Ne
Sa stajališta SPS-a: Ne
**********
Europska komisija
Služba za kontakt Direktive (EU) 2015/1535
E-pošta: grow-dir2015-1535-central@ec.europa.eu
